ISLAMSKA ZAJEDNICA U BiH Nisu zagovornici ideologija nasilnog terorizma niti javno zagovaraju nasilje

Od nekadašnjih 67 paradžemata u Bosni i Hercegovini aktivan još 21

Vjeru razumijevaju i prakticiraju na sebi svojstven način

Avaz.ba / Nezavine novine
31.05.2019 11:20

Ošve

Foto: Arhiv

Od nekadašnjih 67 paradžemata u Bosni i Hercegovini sada je aktivan 21, a iz Islamske zajednice u BiH za "Nezavisne novine" je potvrđeno da će se IZ u BiH nastaviti baviti ovom pojavom nastaviti.

"Obračun" s pojedincima i skupinama koje organiziraju vjerski život izvan okvira IZ u BiH počeo je 2016. godine, kada su udruženim snagama djelovale i policija i inspekcija. Pritom su i predstavnici IZ u BiH razgovarali s predstavnicima paradžemata.

- Inicijativa razgovora s pojedincima i skupinama koje organiziraju vjerski život izvan okvira IZ u BiH bez valjane pravne osnove za to urodila je plodom. Kada je inicijativa pokrenuta, imali smo nekih 67 takvih skupina, da bi njihov broj danas bio sveden na 21 - rekao je za "Nezavisne novine" Muhamed Jusić, savjetnik reisu-l-uleme za odnose s medijima.

Dakle, u godinama iza nas najveći broj takvih pojedinaca je napustio praksu organiziranja zajedničkog vjerskog života muslimana izvan struktura IZ, a oni koji su se integrirali, prihvatili su pravila IZ u BiH.

To, kako je pojašnjeno, znači da je objekt, ukoliko su bili njegovi vlasnici, postao vakuf ili nasljedstvo IZ u BiH i da je reisu-l-ulema taj koji imenuje imama. Ili, preciznije, u tom džematu sada se primjenjuju svi propisi IZ u BiH, među kojima su i organiziranje slobodnih izbora za reprezentativna tijela IZ u BiH.

- Nijedna skupina se nije mogla integrirati u IZ u BiH, a da nije prihvatila pravni okvir i pravila Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini - kaže Jusić.

Napominje da informacije kojima raspolaže govore da većina onih koji se okupljaju u ovim skupinama i koji još ne djeluju u okviru IZ u BiH nisu zagovornici ideologija nasilnog terorizma niti javno zagovaraju nasilje, iako vjeru razumijevaju i prakticiraju na sebi svojstven način, koji odudara od islamske tradicije Bošnjaka.

- IZ u BiH će se ovom pojavom i dalje baviti tako da će sa svim pojedincima koji nastupaju u ime islama voditi dijalog i ljubomorno čuvati tradicionalno islamsko učenje na ovim prostorima. Istovremeno ćemo svaki ekstremizam, širenje mržnje i militantizam osuđivati bez obzira na to od koga dolazio i nikada nećemo praviti podjelu na "dobre i loše" ekstremiste, na one "naše" koje toleriramo i "njihove" koje osuđujemo, kako se, nažalost, sve češće čini u bh. društvu - naveo je Jusić.

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da, promatrano sa sigurnosnog aspekta, fokus na paradžematima i dalje treba ostati prisutan, sve dok se ne riješi potpuna integracija svih njih.

- Oni su, da podsjetimo, promatrani kao uzrok potencijalne, odnosno moguće prijetnje po sigurnost građana, mada su to u dobroj mjeri ljudi koji nisu skloni kriminogenom ponašanju. Sigurnosni aspekt, dakle, jeste potisnut, ali svakako bi trebalo taj proces držati pod kontrolom dok ne vidimo potpunu integraciju svih paradžemata - naveo je Kržalić.

“Nezavisne novine” podsjećaju da su neki od paradžemata koji su 2016. godine bili pod lupom policije i inspekcije Stijena u općini Cazin i te Ošve na području općine Maglaj.

Oglasi

Komentari

NA VRH