RAZGOVOR Glavni imam Zagrebačke džamije

Hafiz Aziz Alili: Iz Sarajeva nikad nisam ni otišao

Jedan je od najprepoznatljivijih učača ilahija na našim prostorima

Razgovarao: Jasmin Alibegović
05.06.2019 09:08

Kurra hafiz Aziz Alili: Bajram ima svoje mirise

Foto: Arhiv

Kurra hafiz Aziz Alili glavni je imam Zagrebačke džamije i jedan je od najprepoznatljivijih učača ilahija na našim prostorima. U intervjuu za Avaz.ba hafiz Aziz Alili izdvojio je dvije stvari koje su obilježile i odredile njegov život, prisjetio se i ramazana i Bajrama u rodnoj Makedoniji i Sarajevu te poslao bajramsku poruku svim muslimanima. 

Ljubav prema BiH

- Ako bih morao izdvojiti dvije stvari koje su obilježile i odredile moj život, onda je to, svakako, na prvom mjestu moj hifz. U ranom djetinjstvu naučio sam Kur'an napamet, a po dolasku na školovanje, u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevo, uspješno ga položio pred komisijom Islamske zajednice. Druga stvar, na koju sam ponosan, jeste činjenica da sam, zajedno s hafizima, imamima i softama, na početku agresije stao na branik Bosne i Hercegovine. I time se mogla i trebala posvjedočiti ljubav prema zemlji koja vam je dala sve, osim, eto, rođenja - kaže hafiz Alili.

Kako ističe svoje najbolje i najljepše uspomene na ramazane i bajrame, duguje upravo Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

- Tu sam se školovao, sklapao prijateljstva, učio svoje prve mukabele i imamio svoje prve teravije, držao prva ramazanska predavanja i u konačnici, tu sam sreo svoju životnu saputnicu. Svoje najbolje i najljepše uspomene na ramazane i Bajrame, dugujem upravo Sarajevu i svojoj drugoj domovini, Bosni i Hercegovini - riječi su hafiza Alilija, koji se po primitku vijesti o preseljenju oca vratio u Makedoniju, obići staru majku.

Životne okolnosti

Na povratku iz Makedonije u glavni grad Bosne i Hercegovine, na prijedlog muftije Ševke ef. Omerbašića, zadržava se u Zagrebačkoj džamiji, gdje ostaje do danas.

- U nekoliko navrata sam bio na pragu odluke da se vratim u Sarajevo, iz kojeg zapravo, nikad nisam ni otišao, ali su životne okolnosti u datim momentima bile takve, da se to nije moglo realizirati - ističe naš sagovornik.

Uz pomoć supruge Lamije svojoj djeci je prenio ljubav prema Bosni i Hercegovini.

- Hvala dragom Bogu, supruga Lamija i ja smo, uspjeli odnjegovati, i na našu djecu, prenijeti ljubav prema Bosni i Hercegovini. Unatoč nebrojenim mogućnostima koje su im se, kao odličnim učenicima, pružale u okviru obrazovnog sistema u Hrvatskoj, njihov je izbor bilo Sarajevo. Naša Amina ove godine završava Farmaceutski fakultet, Ahmed je na Fakultetu Islamskih nauka, a kako stvari stoje, i naš Ali će, ako Bog da, dogodine u Gazi Husrev-begovu medresu. Raduje me činjenica da se sve više mladih iz zagrebačkog džemata odlučuje za školovanje u Bosni i Hercegovini ali i ostanak po završetku školovanje - naglašava glavni imam Zagrebačke džamije.

Ilahija od svog nastanka do danas predstavlja jednu od najrasprostranjenijih islamskih formi iskazivanja ljubavi prema Allahu, dž.š., s jasnim ciljem podsjećanja na Njega, a hafiz Alili prisjetio se i svojih početaka kao učača.

Neizostavan dio sijela

- Tu je na početku, značajnu ulogu imao rahmetli Muhamed Radončić, a kasnije Mensur Brdar, dugogodišnji voditelj hora Gazi Husrev-begove medrese, koji je, uz podršku rukovoditelja Medrese, profesora Senahida Bristrića i Ismeta Veladžića, i najzaslužniji za uspjeh istog. S mevludom i ilahijom sam se sreo u ranom djetinjstvu, kada mi je otac donio ploču prvog snimljenog mevluda i ilahija objavljenu u Zagrebu. Po dolasku u Sarajevo, kao desetogodišnji dječak, pratio sam svog muhaffiza Refik ef. Ajetija i babu rahmetli po tekijama i prigodnim ramazanskim sijelima, čiji su neizostavni dio, bile ilahije i kaside - priča naš sagovornik.

Jedan je od najprepoznatljivijih učača otkrio je i koje su njegove najbolje i najljepše ilahije.

- Ilahije Ašika Junusa, zatim "Kad procvatu behari" Šabana Gadže te nebrojene ilahije, po meni, najboljeg islamskog pjesnika na ovom prostoru, dr. Džemaludina Latića, ilahije su koje vas uvijek iznova podsjećaju na Allaha, dž.š., a mene lično vraćaju u mladost, u predratno vrijeme buđenja vjerske svijesti ali i vrijeme kada su ilahije bile zaštićene od pretjerane estradizacije. Ako bih ipak trebao izdvojiti najdraže, onda su to ilahije dr. Džemaludina Latića "Gdje su Mekka i Medina", koja mi je draža zbog činjenice da ju je i rahmetli predsjednik Alija Izetbegović najviše volio slušati te ilahija "Šehidi". Trenutno je u pripremi novi album ilahija - otkriva hafiz Alili.

Primjena znanja

Dao je odgovor i na pitanje šta je potrebno današnjim muslimanima da bi svijet u kojem živimo bio bolji.  

- Na um mi padaju riječi našeg uvaženog profesora, akademika Enesa Karića koji, podsjećajući na izreku islamskih mistika koji kažu kažu: "Budi kćerka svoga vremena ili budi sin svoga vremena!", savjetuje da je na naša glavna obaveza kreiranje dobra i činjenje dobra u skladu s potrebama ovoga vremena. Tu je najvažnije kreiranje mira sa samima sobom jer mir oslobađa pozitivne snage u ljudima i navodi ih na dobro - smatra hafiz Alili.

Također, mišljenja je da muslimani trebaju prestati samo navoditi ajete i hadise, u svrhu dokaza kako imaju najbolja rješenja za sve nepravde.  

- Jer, ako je tako, zašto je toliko ratova, nesuglasja, nepravde, gladi, sirotinje i izbjeglica diljem svijeta. Jedno je islam iz knjiga a drugo je islam iz života. Krajnje je vrijeme da se napusti ovakva metodologija tumačenja Kur'ana i islama koja baš i nema veze sa stvarnošću i realnošću koju muslimani žive. Muslimani danas nemaju problem s nedostatkom informacija, problem je kako mnoštvo informacija selektirati te kako korisne informacije pretočiti u život. Jer, lako je nešto novo naučiti ali ga je teško sebi dodati. Zato naglasak treba staviti na primjenu korisnog znanja prema čemu se musliman neće cijeniti po obredima koje obavlja već po tome koliko je njegov islam potekao u život, među ljude - potcrtava naš sagovornik.

Najljepši Bajrami

Bajram je uzvišeni duhovni cilj, konkretan kulturni doživljaj i događaj, ali i neponovljiv porodični trenutak radosti vjernika koji su u zdravlju i rahatluku ispostili mjesec ramazan, čvrsto se oslanjajući na Uzvišenog Boga i nadajući se Njegovoj nagradi za ibadet koji je, za razliku od nekih drugih, potpuno lišen licemjerja.

- Svaki musliman se intimno raduje Bajramu. Bajram ima svoje mirise, običaje, cilj i smisao. On je praktično čulan, vidljiv i konkretan. Za mene su najljepši Bajrami iz djetinjstva, kada se bajramovalo bezbrižno i u rahatluku porodičnog okrilja. Formiranje vlastite porodice i život u dijaspori, donio je neko novo ozračje. Bajramsko, ali znatno drugačije jer smo odvojeni od rodbine i stečenih prijatelja - kaže hafiz Alili te dodaje da tu sada veliku ulogu ima džemat i prijatelji.

Posebno ističe kako preseljenja na Ahiret članova porodice i Bajrame oboje u neke druge boje.

- Život se nastavlja, a Bajrami su prilika da se intenzivnije sjećamo zaloga naših roditelja i onoga što su nam ostavili u amanet. Činjenjem hajrata pred njihove duše, olakšavamo im život u berzahu. Jednako tako se, s posebnim pijetetom, tokom Ramazanskog bajrama, prisjećamo i naših šehida - ističe hafiz Alili.

Svim muslimanima pored bajramske čestitke uputio je i prigodnu poruku.

- Svim muslimanima i muslimankama čestitam Ramazanski bajram sa željom da se što više posvete svojoj porodici, brinu o odgoju i obrazovanju svoje djece, doprinose boljem razumijevanju među članovima porodice i komšijama te da kao i do sada, pokazuju solidarnost prema drugima, izvršavajući tako svoje vjerske obaveze kako je to zapisano u Kur'anu i pokazano praksom Muhammeda, a.s. Na nama je i odgovornost podsjećanja na dužnost primjerenog obilježavanja Bajrama u duhu islamskih normi i naše tradicije, pri čemu nema mjesta razvratu i grijehu. Našim sugrađanima drugih tradicija želim mir i uspjeh, moleći dragog Boga da nam podari slogu i razumijevanje kako bi Bosnu i Hercegovinu učinili društvom i državom napretka i zajedničke sreće - poručuje hafiz Aziz Alili.

Komentari

NA VRH