CRNA GORA Regionalni ekonomski samit od 15. do 17. juna u Bečićima

Guverneri: Rješavanje kriza košta puno, potrebna prevencija

Ovogodišnje teme su monetarna politika zemalja regiona, finansijska inkluzija i banke u regionu

N. Če. / Avaz.ba
14.06.2019 19:09

Rješavanje ekonomskih kriza sve zemlje košta puno, zato je bitno raditi na sprečavanju kriza, a to naročito važi za manje zemlje kakve su u regionu Zapadnog Balkana, zaključak je guvernerskog panela u okviru Samita guvernera koji se danas počeo u Bečićima, kod Budve u Crnoj Gori.

Male zemlje nemaju luksuz da imaju svjetsku valutu, moraju da vode računa o kursu, strukturnoj politici i svaku godinu s dobrim rezultatima trebalo bi da iskoriste za osiguravanje zaliha i jačanje ekonomije, poručili su guverneri regiona.

Najbolji vid prevencije, smatraju, jeste smanjenje javnog duga, provođenje strukturnih reformi i jačanje privrede.

Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić ocjenio je da ekonomije zemalja Zapadnog Balkana, da bi se zaštitile od potencijalne ekonomske krize, moraju više da ulažu u prevenciju i finansijsku edukaciju, da centralne banke sarađuju s komercijalnim bankama, ali i međusobno.

Žugić je kazao da je bankarski sistem Crne Gore danas stabilan, iako je prošla godina bila puna izazova.

- Imali smo izazovnu godinu, ali smo stabilnost bankarskog sistema značajno unaprijedili. Visina kamatne stope u procesu je blagog spuštanja, ali je i dalje visoka. Imali smo neadekvatno upravljenje rizicima, danas je stabilno - ukazao je Žugić.

Viceguverner Hrvatske narodne banke Mišel Faulend kaže da male zemlje nemaju luksuz da imaju svjetsku valutu, moraju da vode računa o fiskalnoj politici i svaku dobru godinu trebalo bi da koriste za gomilanje zaliha i jačanje ekonomije.

- To je bitno malim zemljama cijelog svijeta, ne samo našem regionu, jer se upravo te zalihe mogu iskoristiti u lošim vremenima za održavanje stabilnosti - ocijenio je Faulend.

Kaže da je Hrvatska centralna banka u vrijeme Svjetske ekonomske krize odigrala bitnu ulogu u očuvanju monetarne i finansijske stabilnost bez ikakve pomoći.

- U današnje vrijeme se dogodilo rebalansiranje cjelokupne ekonomije i Hrvatska ostvaruje suficit čak i do pet posto i ti suficiti djeluju na apresijaciju - rekao je Faulend.

Tokom izlaganja, u sesiji pod nazivom ''Monetarna politika i stabilnost bankarskih sistema u uvjetima niske inflacije i kamatnih stopa", Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senad Softić stavio je poseban akcenat na potrebu koordinacije između monetarne i fiskalne politike, te na značaj stalnih strukturnih reformi s fokusom na reformu tržišta rada i obrazovnog sistema.

Podsjetio je da je CBBiH nedavno donijela odluku o izmjeni negativne kamatne stope na višak likvidnosti banaka, da bi ih uskladila s onima kod Evropske centralne banke (ECB).

Analizirajući trenutne politike ECB-a i FED-a, svi panelisti su se složili da je jako teško predvidjeti da bi moglo doći do okončanja ere niskih kamatnih stopa. U skladu s tim, naglasio je guverner, centralne banke moraju djelovati proaktivno u sagledavanju potencijalnih rizika zajedno s ostalim učesnicima u mreži finansijske stabilnosti.

Jedna od tema današnje diskusije bila je i uloga međunarodnih finansijskih institucija, posebno Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Guverner Softić je rekao da je ova institucija saveznik centralnim bankama u očuvanju stabilnosti finansijskog sistema, a u sklopu saradnje centralne banke dobijaju značajnu tehničku pomoć i istakao je da je, bez obzira na program i saradnju s MMF-om, na domaćim institucijama sva odgovornost za implementaciju mjera iz programa.

Govoreći o izazovima koje čekaju centralne banke na srednji i duži rok, guverner je istakao da su ključni izazovi koji stoje pred centralnim bankama očuvanje samostalnosti i povjerenja javnosti, što podrazumijeva povjerenje u stabilnu valutu i stabilan finansijski sistem.

Dodao je da je u BiH bankarski sistem danas stabilan, da postoje 23 banke koje su profitabilne i likvidne.

Komentari

NA VRH