Vlada Bosne i Hercegovine ne ispunjava u cijelosti ni minimalne uvjete za eliminaciju trgovine ljudima, upozorio je Stejt department u najnovijem izvještaju o ovom problemu.  

U dokumentu se navodi da se ulažu značajni napori da se ipak ispune zahtjevi kojima bi barem minimalni standardi bili uspostavljeni.

Niske kazne

Dokument američke vlade o trgovini ljudima jučer je predstavio državni sekretar Majk Pompeo (Mike).

U dijelu izvještaja koji se odnosi na našu državu navodi se i učešće bh. vlasti u velikoj istrazi koju je inicirala Francuska, no naglašava se da "vlada nije pokazala povećanje ukupnih kapaciteta i napora u poređenju s godinom ranije".

Upozorava se da pomaka nema ni u procesuiranju osoba koje se bave trgovinom ljudi te da se oni optužuju prema zakonskim odredbama koje im daju mnogo niže kazne negoli bi trebalo. Agencije za provođenje zakona u BiH, nadalje, niti imaju kapaciteta niti adekvatnog znanja da bi se nosile s ovim izazovom. Pravosuđe, pak, nerijetko kažnjava žrtve trgovine ljudima za nedjela koja su počinili pod pritiskom osoba koje se bave trafikingom.

- Zbog svega toga, BiH već drugu godinu zaredom ostaje u grupaciji 2 i pod prismotrom je - navodi se u izvještaju.

Stejt department upozorava i da tokom prošle godine Tužilaštvo BiH nije iniciralo niti jednu istragu u ovoj oblasti. Navodi se da su 2017. provedene svega tri istrage i podignute tri optužnice. No, niko nije osuđen.

Entitetska tužilaštva nisu ništa bolja. Za dvije protekle godine u entitetu Federacija BiH osuđeno je 11 trgovaca ljudima, a u entitetu RS je optužena tek samo jedna osoba!

Preduga suđenja

Upozorava se i da su suđenja preduga, da traju godinama i da nanose dodatnu bol žrtvama trafikinga. Ističe se i potreba da se sudije u BiH educiraju te da moraju imati razumijevanja prema žrtvama i eventualnim prijestupima koje su one napravile, posebno u situacijama kada su ih na to natjerali trgovci ljudima.

U izvještaju se navodi da je i to malo osuđenih uglavnom izbjeglo odlazak u zatvor, jer su iskoristili pravo da plate za svaki dan koji su trebali provesti iza rešetaka 100 KM.

Na sve ovo dodaje se i da slaba komunikacijska uvezanost policija na svim nivoima u BiH, što samo dodatno pogoduje trgovcima ljudima.

Stejt department navodi i da bh. institucije koje su prvi kontakt s migrantima nisu osposobljene da se nose s izazovima trafikinga. Ističe se da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice za nevladine organizacije koje se bave ovim problemom izdvojilo 60.000 KM.

Ministarstvo sigurnosti je za potrebe rješavanja problema trafikinga među migrantima namijenilo 70.000 KM.

- Sredstva izdvojena za pomoć žrtvama trafikinga neproporcionalno je mali za lokalne ljude u odnosu na migrante. A domaće osobe u najvećem procentu su žrtve tarfikinga.

Državne se institucije nisu mogle dogovoriti o tome kako da spoje domaća i strana novčana sredstva pa je na kraju novac ostao neiskorišten i vraćen je u budžet - stoji u izvještaju.