Žene i djevojke u BiH podvrgnute su prostituciji koja se odvija u privatnim stanovima, motelima i na benzinskim pumpama, navedeno je u najnovijem izvještaju američkog Stejt departmenta o trgovini ljudima u svijetu, u okviru kojeg se nalazi i odjeljak o BiH.
Kako su naveli, žrtve trgovine ljudima su u prošloj godini dolazile iz Afganistana, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Šri Lanke, a prethodnih godina iz Kube, Gambije, Libije i Srbije.
- Marginalizirane grupe iz romske populacije prisiljene su da prose, da se prostituiraju i podvrgnute su prisilnom ropstvu i nedobrovoljnom stupanju u bračnu zajednicu. Žrtve iz BiH podvrgnute su prostituiranju i prisilnom radu u građevinskom sektoru u zemljama širom Evrope, poput Hrvatske, Francuske, Srbije, Slovenije i Austrije - istaknuto je u izvještaju.
Ističe se da su i dalje migranti iz Afganistana, Irana, Iraka i Sirije ranjive grupe podvrgnute iskorištavanju i krijumčarenju, posebno žene i maloljetnici bez pratnje odraslih.
Iako, kako je istaknuto, BiH ulaže napore u borbi protiv krijumčarenja ljudi, još ne ispunjava minimum standarda kad je u pitanju ova oblast.
- Vlasti i dalje nisu demonstrirale dovoljno napora u poređenju s prethodnim izvještajnim periodom. Agencije za provođenje zakona nemaju dovoljan kapacitet i znanje, zbog čega se ova krivična djela tretiraju kao manji prekršaji, dok sudije donose presude koje su ispod zakonskog minimuma za krivična djela krijumčarenja pravdajući to olakšavajućim okolnostima - istaknuto je u izvještaju.
Ovu tvrdnju su ilustrirali jednom blagom presudom za navođenje na prostituciju, uz obrazloženje da je žrtva osoba sklona seksualnim aktivnostima.
- Poddržavni zakoni u dijelu o podsticanju na prostituciju omogućili su policijskim agencijama da djecu od 14 godina tretiraju kao delinkvente koji su se dobrovoljno posvetili prostituiranju umjesto da budu tretirana kao žrtve trgovine bijelim robljem - naglašeno je u izvještaju.
Stejt department je donio i nekoliko preporuka koje se odnose na bolje procesuiranje ovih krivičnih djela, obuku osoblja koje prvo dolazi u dodir s žrtvama, kao i njihovu bolju identifikaciju. Također, preporučuje se bolje finansiranje nevladinih organizacija za pomoć žrtvama, poboljšanje saradnje i koordinacije između državnih i entitetskih agencija, kao i dodjeljivanje osoblja za radnu grupu koja bi se bavila mjerama protiv krijumčarenja.Prema njihovom mišljenju, potrebno je standardizirati procedure u cijeloj zemlji, ali i integrirati predstavnike romske zajednice u proces donošenja odluka u vezi sa zaštitom žrtava.
Kada se radi o postupanju pravosudnih organa, upozorili su da Tužilaštvo BiH u 2018. godini nije iniciralo nijednu optužnicu protiv krijumčarenja, a Sud BiH nije donio nijednu presudu. Federalni tužioci su, kako je istaknuto, pokrenuli dva postupka, a tamošnji sudovi su donijeli 11 presuda. Vlasti RS su, kako je istaknuto, pokrenule jednu istragu, a tužilaštva su podigla jednu optužnicu, dok sudovi nisu osudili nikoga.
Osim toga, Stejt department upozorava da je u proteklom izvještajnom periodu došlo do smanjenja zaštite žrtvama, te da nije bilo dovoljno napora u pružanju pomoći, skloništa i drugih mjera prema žrtvama.
