ISTRAŽIVANJE

Užas: Svaka druga žena u BiH starija od 15 godina bila je žrtva rodnog nasilja

Već nekoliko godina u BiH nismo imali slučajeve maternalne smrtnosti

Ilustracija. Arhiv

Piše: S.K.

18.7.2019

U BiH je, prema raspoloživim informacijama relevantnih institucija, svaka druga žena od 15 i više godina bila barem jednom žrtva jednog od oblika rodno zasnovanog nasilja.

Istaknuto je to danas u Sarajevu tokom javne diskusije "Stanje ljudskih prava u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i rodno zasnovanog nasilja u BiH". 

Pred nama su veliki izazovi 

Programski analitičar za seksualno reproduktivno zdravlje mladih u Populacionom fondu UN (UNFPA) Enida Imamović rekla je da ovi podaci ukazuju da se u BiH mora raditi na suzbijanju i sprečavanju rodno zasnovanog nasilja.

-  Već nekoliko godina u BiH nismo imali slučajeve maternalne smrtnosti, ali to ne znači da ne trebamo i dalje raditi na unapređenju zdravstvene zaštite u ovoj oblasti, ali i na smanjenju nezadovoljenih potreba za kontracepcijom, jer je procent u zemlji devet posto - rekla je Imamović.

Ona ističe da se niti jedna zemlja u svijetu ne može pohvaliti da je dostigla sve zacrtane ciljeve, odnosno da je dostigla tri transformativna cilja "tri nule" - nula slučajeva maternalne smrtnosti, nezadovoljenih potreba za kontracepcijom, te nula slučajeva rodno zasnovanog nasilja. 

- Pred nama su još veliki izazovi, potrebni su zajednički napori, kako bi se reproduktivna prava poštivala i kako bismo postigli do 2030. godine naše "tri nule", što je u skladu s ciljevima održivog razvoja - istakla je Imamović.

Ombudsman za ljudska prava u BiH Jasminka DŽumhur rekla je da određeni parametri, koji se obrađuju u UN-u, ukazuju da će do 2050. godine BiH izgubiti više od 40 posto svoje populacije.

Pitanje odlaska stanovništva

- Rezultat ovoga nije samo činjenica da je viša stopa mortaliteta u odnosu na natalitet, nego i pitanje odlaska stanovništva iz BiH - istakla je Džumhur, te dodala da su to bili razlozi da se urade istraživanja vezano za seksualna i reproduktivna prava, jer se ona direktno vežu za pitanje prirodnog priraštaja, a koja uključuju pitanja planiranja porodice.

Prema njenim riječima, istraživanje se sastoji iz dva segmenta. Prvi koji sadrži ocjenu zakonodavstva i njegove usklađenosti sa međunarodnim standardima i institucionalne kapacitete, a drugi segment se odnosi na istraživanje provedeno na terenu.

- Maping koji je završen ukazuje da je BiH u značajnoj mjeri svoje zakonodavstvo uskladila sa međunarodnim standardima i da predstavlja dobru polaznu osnovu, te da u tom segmentu postoje veoma male potrebe za intervencijama - rekla je Džumhur.

Ona je dodala da problemi nastaju u institucijama, u razruđenosti i različitim pristupima, naročito u Federaciji BiH. Istakla je i da postoji  visok stepen izostanka preventivnog djelovanja u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja. 

- Rezultati do kojih smo došli  pokazuju da mnogo novca odlazi za reaktivno djelovanje, kada bolest već uznapreduje, posebno kada je riječ o karcinomu dojke, te drugih spolnih organa, a mali dio sredstava se izdvaja za preventivna djelovanja - napomenula je.

Izvještaj o stanju ljudskih prava

Ona je istakla da je prevencija u BiH jedna "siva zona".

Predsjedavajuća Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH Nives Jukić rekla je da ova institucija, zajedno s UNFPA-om, prvi put radi izvještaj o stanju ljudskih prava u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

- Cilj ovog izvještaja je podizanje svijesti građana BiH, posebno kada govorimo o segmentima prava iz ove oblasti kao što su ne samo psihološki i fiziološki faktori seksualnosti, već i kontracepcija, zaštita rodne diskriminacije, reproduktivno zdravlje i druge oblasti koje će biti obuhvaćene ovim izvještajem - navela je Jukić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.