PRIJEDOR Sutra obilježavanje u logoru Omarska

Na objekt "bijela kuća" i ove će godine logoraši ponijeti spomen-ploču i na jedan dan podsjetiti lokalne vlasti na počinjene zločine

Nusreta Sivac, koja je u Omarskoj bila zatočena oko dva mjeseca, rekla je da je, kao i druge zatočenice, “radni dan” u tom logoru započinjala brojanjem mrtvih i masakriranih logoraša “pobacanih” na travnjaku ispred "bijele kuće"

Avaz.ba

Omarska: Mjesto užasa, stradanja i patnji

Foto: Agencije


Bivši logoraši i članovi porodica ubijenih u Omarskoj kod Prijedora obilježit će sutra 27. godišnjicu od datuma koji smatraju početkom zatvaranja ovog logora. Preživjeli logoraši kazali su novinarima BIRN-a da je Omarska bila “mučilište i klaonica”. Na objekt “bijela kuća” u Omarskoj i ove će godine ponijeti spomen-ploču, za koju nikad nisu uspjeli dobiti dozvolu lokalnih vlasti.

Memorijalni centar na jedan dan

Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza logoraša Banja Luka, rekao je da će spomen-ploču, uprkos tome što nisu dobili odobrenje za njeno postavljanje, ponijeti i staviti.

- Mi ćemo je ponijeti i staviti tamo. Od bivšeg logora Omarska napravit ćemo memorijalni centar Omarska na jedan dan - kazao je Duratović, koji je kao maloljetnik bio zatvoren u tom logoru.

On je objasnio da je 6. avgusta najveći broj logoraša iz Omarske prebačen u logore Manjača i Trnopolje, dok su posljednji logoraši Omarsku napustili 21. avgusta 1992. godine.

Nusreta Sivac, koja je u Omarskoj bila zatočena oko dva mjeseca, rekla je da je, kao i druge zatočenice, “radni dan” u tom logoru započinjala brojanjem mrtvih i masakriranih logoraša “pobacanih” na travnjaku ispred “bijele kuće”.

- Nekad bih ih prebrojala i do 25, nekad manje, nekad više, zavisno od toga kako su naši mučitelji tu noć – da kažem uslovno – bili raspoloženi za ubijanje i masakr. Puno scena pamtim i teško je nešto izdvojiti, sve je bilo strašno. To je bilo jedno mučilište, jedna klaonica, tako da i sa ove vremenske distance pamtim, sve te slike su mi još svježe u glavi - kazala je Sivac.

Ona se posebno sjeća pet žena koje su sve vrijeme bile s njom u logoru, a koje su kasnije ubijene.

- Žene su bile izložene svim torturama, i pored svih onih fizičkih i psihičkih tortura kojima su bili izloženi muškarci, one su trpjele i seksualna zlostavljanja. Zahvaljujući i svjedočenjima pojedinih žena pred Tribunalom, Hag je prihvatio i definisao silovanje kao ratni zločin - rekla je Sivac, koja je svjedočila u više predmeta u Hagu i Sudu BiH.

Duratović je kazao da je oko 60 presuda izrečeno za zločine počinjene na području Prijedora.

- Jako veliki broj osoba osuđen je, između ostalog, i za Omarsku, ali i za ostale ratne zločine počinjene u Prijedoru. Omarska je spomenuta i u procesima i u presudama Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku i Biljani Plavšić. U tim presudama spominje se logor Omarska - kazao je Duratović.

Za zločine počinjene u logorima na području Prijedora, u Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri nakon što je njihov predmet iz Haga prebačen uSud BiH. Sud BiH je izrekao jedinstvene kazne zatvora Darku Mrđi i Zoranu Babiću i osudio ih na 20, odnosno 35 godina zatvora.

Lista zločinaca

Vijeće je zaključilo da je van razumne sumnje dokazano da je 6. avgusta 1992., prilikom transporta zatočenika iz logora Omarska na Manjaču, Mrđa fizički zlostavljao četiri osobe udarajući ih drvenim kocem i šakama. Prema presudi, po dolasku pred Manjaču, Mrđa je iz autobusa izveo Dedu Crnalića i s drugim pripadnicima Interventnog voda ga tukao, usljed čega je ovaj zatočenik preminuo. Vijeće je zaključilo da je optuženi tada učestvovao u premlaćivanju još dva zatočenika.

U Hagu su osuđeni Predrag Banović na osam godina, Miroslav Kvočka na sedam, Dragoljub Prcać na pet, Mlađo Radić na 20 godina, Zoran Žigić na 25, Milojica Kos na šest, Duško Sikirica na 15, Damir Došen na pet, Dragan Kulundžija na tri godine, Milomir Stakić na 40 i Duško Tadić na 20 godina zavora.

Pred Sudom BiH osuđeni su Željko Mejakić na 21 godinu, Momčilo Gruban na sedam, Dušan Fruštar na devet i Duško Knežević na 31 godinu zatvora.

U presudi Milomiru Stakiću, nekadašnjem predsjedniku općinskog Kriznog štaba i načelniku Općinskog vijeća za narodnu odbranu u Prijedoru, koji je osuđen na 40 godina zatvora za istrebljenje, ubistvo i progone, navodi se da je planirao i naredio deportaciju oko 20.000 prvenstveno nesrpskih stanovnika općine Prijedor.

NA VRH

Podijeli članak na