BLAGDANI Muslimani širom svijeta obilježavaju Kurban-bajram

Centralna bajramska svečanost u Gazi Husrev-begovoj džamiji

Lijepo je da oni koji nisu na hadžu, poste ovaj dan

Avaz.ba

Bajramsku hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji govorit će reis Kavazović

Foto: Arhiv Avaza


Prema Takvimu Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, prvi dan Kurban-bajrama, odnosno 10. zul-hidždže 1440. hidžretske godine, pada u nedjelju, 11. avgusta. 

Centralna bajramska svečanost održat će se u Gazi Husrev-begovoj džamiji, gdje će bajramsku hutbu govoriti reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Bajram-namaz na području Sarajeva klanjat će se u 6.24 sati.

Hadžija je Allahov gost

Tradicionalno bajramsko čestitanje kod reisu-l-uleme bit će prvog dana Kurban-bajrama od 9.30 do 12 sati u kabinetu reisu-l-uleme, dok će se prijem za zvanice održati u haremu Careve džamije u Sarajevu sa početkom u 18.30 sati.

Kurban ili Hadži bajram veliki su mubarek dani, dani velikog Božijeg dobra. Njihovu važnost određuje klanje kurbana, tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama, kao i dani hadža, dan boravka nekoliko miliona muslimana u časnim mjestima Meki i Medini.

Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnom hramu kako bi obavili hadž, peti stub islama, što im je Allah, dž. š., propisao ako su stekli materijalne uvjete za to.

Hadžija je Allahov gost, kojem se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, a. s.

Kurban-bajram traje četiri dana.

Prvi dan je Dan Arefata.

Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara zul-hidždžeta poznat je pod nazivom Jevmu-l-Arefe (Dan Arefata).

Arefat je brežuljak udaljen petnaestak kilometara od Meke, a boravak na Arefatu obaveza je svakog hadžije. Sastavni je dio obreda hadža te se sve hadžije 9. zul-hidždžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu.

  • Hadžije su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnom hramu kako bi obavili hadž

    Hadžije su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnom hramu kako bi obavili hadž

    Foto: AFP


Na Brdu milosti

Na Brdu milosti (Džebelu-r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja, sastali su se hazreti Adem i hazreti Hava. Muhammed, Allah mu podario spas i mir, svoj poznati govor na Oprosnom hadžu održao je upravo na Arefatu. Ova tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna, a održava se na nekoliko svjetskih jezika.

Lijepo je da oni koji nisu na hadžu, poste ovaj dan.

Dvije radosti

Dvije su radosti ovog blagdana. Prva radost je žrtvovanje kurbana, a ovim djelima muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe te ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.

Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije približavaju Allahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.

NA VRH

Komentari

Podijeli članak na