SKRIVENA U CENTRU GRADA Šta je sve prošao i koga ugostio objekt u Alipašinoj 45

Vila “Braun“ – od toplog doma do hladnih ureda

U nju je malo ko imao prilike da uđe, a kroz više od 100 godina promijenila je nekoliko stanara

M. R. S. / Avaz.ba
24.08.2019 19:20

Sagrađena s mnogo ljubavi

Foto: Arhiv

Izgrađena kao dom 1898. godine, s mnogo ljubavi utkane u njene zidove, a danas se priprema da bude hladno sjedište predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

Radi se o vili „Braun“ u Sarajevu, čija obnova za potrebe ureda čelnika federalne izvršne vlasti treba da krene. Naime, Vlada Federacije BiH je u četvrtak dala nalog Službi za zajedničke poslove organa i tijela FBiH da krene s procedurom izbora izvođača radova.

Desetljećima se nije znalo za urne

O vili „Braun“ s adrese Alipašina 45 se rijetko govorilo. U nju je malo ko imao prilike da uđe. Od očiju znatiželjnika odvajaju je zidine. A kroz više od 100 godina promijenila je nekoliko stanara.

Javno dostupnih informacija o njoj nema baš mnogo. Tražili smo ih i od Službe za zajedničke poslove, ali su nadležni na godišnjem. Ni nekoliko historičara austrougarskog perioda nam nije moglo puno reći.

  • Od očiju znatiželjnika odvajaju je zidine
    Od očiju znatiželjnika odvajaju je zidine Foto: (Arhiv)

No zna se da ju je, kao i palaču Marindvor, koju je podigao u znak ljubavi prema supruzi Mariji, sagradio inžinjer iz Austrije August Braun, koji je napustio rodni Beč i doselio se u Sarajevo.

Vila „Braun“ je poslije Drugog svjetskog rata bila uknjižena kao vlasništvo tadašnje Socijalističke Republike BiH. Do rata 1992. godine ona je bila rezidencijalni objekt poznat pod nazivom „Klub delegata“.

Ona je dugo godina, do početka 2011., bila dio kompleksa u kojem je bila smještena Ambasada SAD u BiH i pogotovo ju je u tom periodu bilo nemoguće fotografirati i obilaziti. Zna se da su u nju uložili mnogo novca i da je bila jedna od najsigurnijih zgrada u državi, s dvometarskom betonskom ogradom, blindiranim prozorima...

Možda je najzanimljiviji i najromantičniji dio koji se za nju veže taj što su, prema medijskim napisima, 2000. godine sasvim slučajno u njenom dvorištu pronađene urne upravo Marije i Augusta Brauna. Desilo se to prilikom renoviranja zgrade Ambasade SAD. Pisalo se da su pored pronađene umrlice, dokumentacija o transportu posmrtnih ostataka u Beč, gdje su tijela bila kremirana, a potom vraćena u Sarajevo. Desetljećima se nije znalo da su tu i nijemo posmatraju.

Skoro 10 godina zjapi prazna

Od iseljenja Ambasade vila je prazna. Nakratko se, 2015. godine, činilo da će dobiti nove stanare, predsjednika i potpredsjednike FBiH.

Ali, vila „Braun“ je tada, što nikad ne bi očekivali njeni graditelji, postala mjesto političkog „prepucavanja“, pa i neopravdanog trošenja javnog novca.

Naime, njene prostorije su odgovarale za smještaj predsjednika FBiH Marinka Čavare, ali nije bila adekvatna potpredsjednicima Milanu Dunoviću i Meliki Mahmutbegović. U obnovu prostorija vile „Braun“ tada je, bez obzira na to što se šefovi izvršne vlasti nisu dogovorili da zajedno sjede u ovom objektu, uloženo blizu 97.000 KM. Pokazalo se neopravdano, sudeći prema Uredu za reviziju institucija u FBiH.

Interesantno je da se iste te godine vlastima Federacije obratila nasljednica porodice Braun Marija Augusta Braun iz glavnog grada Norveške. Zatražila je pravo nad vilom koje joj je, kako je tvrdila, pripadalo te je tražila dogovor, ali odgovor nije dobila.

O sudbini vile „Braun“ se šutjelo donedavno, kada se opet pokrenula priča o preseljenju ureda predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, ali onih budućih. Tako će, vjerovatno, već ove godine vila od 1.200 kvadratnih metara, s prizemljem i dva sprata, i dvorištem od 2.200 kvadrata, od prvobitnog „ljubavnog gnijezda“ (p)ostati još jedna hladna utvrda.

Braunova ostavština

August Braun je prvu ciglanu sagradio na mjestu današnjeg sarajevskog naselja Ciglane. Upravo je iz te ciglane uzimao materijal za izgradnju palače Marindvor, posvećene njegovoj voljenoj supruzi, po kojoj je i cijelo naselje dobilo ime.

Braun je 1878. godine osnovao preduzeće za gradnju i građevinski materijal i u njegovom sastavu podigao i drugu ciglanu u Velešićima.

Imao je i svoj kamenolom, pilanu sa stolarijom za izradu prozora i vrata, dok je uz ciglanu na Koševu formirao novi pogon za proizvodnju šamotnih opeka te proizvodnju keramičkih kanalizacionih cijevi.

Ambasador opet u blizini vile

Interesantno je da će prvi komšija budućih šefova izvršne vlasti FBiH, nakon što se usele u vilu „Braun“, biti (opet) američki ambasador SAD u BiH, s obzirom na to da će njegova nova rezidencija, prema planovima, biti u Alipašinoj 43.

Za adaptaciju same vile, kako je procijenjeno, trebat će oko 267.400 KM iz ovogodišnjeg federalnog budžeta. Ona podrazumijeva građevinsko-zanatske, elektro i mašinske radove te vodovod i kanalizaciju.

Komentari

NA VRH