Povelja bosanskog vladara Kulina bana, napisana prije 830. godina, ostat će trajno upamćena kao kulturološki, politički, pravni, sociološki i historijski dokument, kazao je danas delegat Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Denis Bećirović.
U prigodnom podsjećanju na ovaj najvažniji pisani dokument koji potvrđuje državnost BiH Bećirović je napomenuo da Povelja svjedoči i to da je Bosna jedna od najstarijih država u jugoistočnoj Evropi.
- Historiografije u Srbiji i Hrvatskoj koje se bave srednjovjekovnom bosanskom državom nerijetko svojataju našu državu i historiju iskrivljujući temeljne činjenice. One nastoje legitimirati velikodržavne negacije historijske egzistencije BiH - stav je ovog državnog delegata.
U BiH se ne afirmira dovoljno srednjovjekovna bosanska historija, a dokaz da vladajuće strukture ne razumiju važnost izgradnje svijesti o kontinuitetu srednjovjekovne bosanske države, Bećirović vidi u činjenici da je samo u centralnom tuzlanskom gradskom parku u kamenu isklesan dio Povelje Kulina bana.
- Da ima više sluha i iskrene želje za razvoj i afirmiranje bosanskohercegovačke državnosti, srednjovjekovna bosanska historija imala bi potpuno drugačiji tretman u našoj državi - mišljenja je Bećirović.
Nosioci političke moći, u saradnji s obrazovnim institucijama, trebali bi, dodaje, kreirati dugoročnu politiku motiviranja i podrške mladoj bh. inteligenciji da vrši specijalistička istraživanja u zemlji i inozemstvu s ciljem nastavka istraživanja srednjovjekovne bosanske države.
Važnost ovog dokumenta ogleda se u činjenici da je to najstariji svjetovni spomenik na južnoslavenskom prostoru pisan bosanskom varijantom ćiriličnog pisma - bosančicom, a u pitanju je i najstariji pravni akt na južnoslavenskom prostoru napisan na narodnom jeziku.
Bećirović navodi da Povelja ukazuje na činjenice da je država Bosna u tom periodu imala teritorij, narod, vladara s titulom bana i ugled koji je prevazilazio njene srednjovjekovne granice.
Također, Povelja nedvojbeno svjedoči o postojanju državnog aparata, dvorske kancelarije i predstavlja važan dokaz postojanja jake srednjovjekovne države Bosne. Uz bana se već nalazi određeni izvršni i prisilni aparat, što znači da je izgrađena feudalna struktura vlasti.
Bećirović još napominje da Povelja potvrđuje snagu bosanske države koja garantira dubrovačkim trgovcima slobode kretanja i trgovine te oslobađanje od carina.
Bosanski vladar Kulin ban 29. avgusta 1189., prije 830 godina, uputio je Povelju dubrovačkom knezu Krvašu kojom se uređuju trgovački odnosi između Bosne i Dubrovačke republike.
