NA DANAŠNJI DAN

Dan kad je u Derventi osnovana prva direkcija bh. željeznica

Godine 1941. u Oslu su, nakon brojnih štrajkova, njemačke okupacione snage uvele vanredno stanje

Direkcija Željeznica formirana u Derventi. Arhiv

Piše: S. M.

10.9.2019

Na današnji dan 1509. godine oko 10.000 ljudi (po procjeni) je poginulo u Istanbulu zbog jakog zemljotresa koji je postao poznat kao mali Sudnji dan. Na isti datum 1526. godine turski sultan Sulejman Veličanstveni je, poslije pobjede nad Mađarima na Mohačkom polju, ušao u nebranjeni Budim.

Na današnji dan:

1721. - Švedska i Rusija su mirom u Nistadu u Finskoj okončale Veliki sjeverni rat, započet 1700., u kojem je ruski car Petar Veliki potukao Šveđane i dobio izlaz na Baltičko more. Rusiji je pripala teritorija od Finskog do Riškog zaliva i gradovi Riga, Revel i Narva.

1813. - U ratu iz 1812. američke snage, predvođene Oliverom Hazardom Perijem, porazile su Britance kod jezera Iri, kod današnjeg Put in Beja.

1823. - Simon Bolivar proglašen je predsjednikom Perua.

1878. - U Derventi je osnovana prva direkcija bh. željeznica, pod nazivom “Direkcija carskih i kraljevskih bosanskih željeznica”.

1906. - Izašao je prvi broj humorističko-satiričnog lista „Šabačka čivija“. List je izlazio do 1909.

1919. - Austrija i saveznici su potpisali mir iz Sen Žermena, kojim je Austrija priznala nezavisnost Poljske, Mađarske, Čehoslovačke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

1939. - Kanada je objavila rat Njemačkoj. Kanadske jedinice su se u Drugom svjetskom ratu borile u sastavu britanske armije.

1941. - U Oslu su, nakon brojnih štrajkova, njemačke okupacione snage uvele vanredno stanje.

1942. - U Podgori kraj Makarske formiran je Mornarički vod, prva pomorska jedinica jugoslavenskih partizana.

1942. - Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svjetskom ratu napalo Diseldorf sa 476 aviona, koji su izbacili 100.000 bombi na taj njemački grad.

1943. - Poslije kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu, Nijemci su okupirali Rim i stavili pod protektorat Vatikan.

1944. - Povlačenje njemačkih snaga s otoka Mljeta u Drugom svjetskom ratu.

1945. - Vidkun Kvisling (Quisling), šef marionetske norveške vlade (1942.-1945.) proglašen je krivim za izdaju i osuđen na smrt zbog saradnje s nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.

1962. - U Londonu se 15 članica Komonvelta izjasnilo protiv pristupanja Velike Britanije Evropskoj ekonomskoj zajednici (EEZ).

1963. - U Francuskoj je 48-godišnji advokat i lijevi liberal Fransoa Miteran (François Maurice Adrien Marie Mitterrand) objavio kandidaturu za predsjedničke izbore koji će se održati 19. septembra.

1967. - Građani Gibraltara odbacili su na referendumu pripajanje Gibraltara Španiji i opredijelili se da ostanu pod britanskom upravom.

1974. - Na osnovu sporazuma postignutog u Alžiru, Portugal je priznala nezavisnost Gvineje Bisao pod vodstvom predsjednika Luisa Kabrala.

1976. - Otmica aviona koju je izvela skupina hrvatskih independista  sa Zvonkom Bušićem na čelu.

1981. - Slika „Gernika“ Pabla Pikasa (Picasso) vraćena je u Španiju. Naslikana 1937., poslije nacističkog bombardiranja baskijskog mjesta Gernika u Španskom građanskom ratu, „Gernika“ je od 1939. bila u Njujorku. Prema Pikasovom zavjetu, slika nije mogla biti vraćena dok se u Španiji ponovo ne uspostavi demokratska država.

1989. - Mađarska je otvorila granicu prema Zapadu i dopustila odlazak oko 7.000 izbjeglica iz Istočne Njemačke u Zapadnu Njemačku. Taj masovni egzodus doveo je do pada Berlinskog zida.

1994. - Papa Jovan Pavle II stigao je u Hrvatsku, u prvu posjetu poglavara rimokatoličke crkve regionu bivše Jugoslavije. Papa se založio za mir na Balkanu.

2000. - U sukobima pristalica različitih političkih opcija tokom lokalnih izbora u Makedoniji ranjeno je nekoliko desetina ljudi. Napetost između Albanaca i Makedonaca eskalirala je u proljeće 2001. u sukobe koji su zemlju doveli na ivicu građanskog rata.

2002. - Švicarska je poslije referenduma postala članica Ujedinjene nacije.

2003. - Švedska ministrica vanjskih poslova Ana Lind (Anna Lindh) izbodena je nožem u trgovačkom centru u Štokholmu i umire dan kasnije.

10. septembra:

1751. - Rođen Bartolomeo Kampanjoli (Campagnoli), italijanski violinista, kompozitor i dirigent.

1839. - Rođen Čarls Sanders Pers (Charles Sanders Peirce), američki filozof i logičar.

1855. - Rođen Robert Koldevaj, njemački arheolog.

1886. - Rođena H. D. (rođena kao Hilda Doolittle), američka pjesnikinja, spisateljica romana i memoara.

1890. - Rođen Franc Verfel, austrijski pisac.

1892. - Rođen Artur Kompton, američki fizičar.

1917. - Rođen Miguel Serano (Serrano), čileanski političar i književnik.

1927. - Rođena Ima Sumak, peruanska pjevačica.

1938. - Rođen Karl Lagerfeld, njemački modni kreator.

1945. - Rođen Hose Felićiano (José Feliciano), portorikanski muzičar, pjevač i songwriter.

1953. - Rođena Ejmi Irving (Amy Irving), američka glumica.

1960. - Rođena Elison Bekdel (Alison Bechdel), američka autorica stipova.

1960. - Rođen Kolin Endru Fert (Colin Andrew Firth), engleski je filmski, televizijski i pozorišni glumac.

1968. - Rođen Gaj Riči (Guy Stuart Ritchie), britanski režiser i Madonin (Madonna) suprug.

1974. - Rođen Mirko Filipović, poznatiji kao Cro Cop, hrvatski boksač, kickbokser, K-1 borac, te borac mješovitih borilačkih vještina.

1974. - Rođen Ben Kejmi Volas (Ben Camey Wallace), američki košarkaš.

1974. - Rođen Havi Moreno (Javier 'Javi' Moreno Valera), španski fudbaler.

1976. - Rođen Gustavo Kirten (Gustavo Kuerten), brazilski teniser.

1983. - Rođen Žeremi Tulalan (Jérémy Toulalan), francuski fudbalski reprezentativac.

1988. - Rođen Antoni Obam, gabonski tekvondoista.

1992. - Rođen Muhamed Bešić, bh. fudbalski reprezentativac.

Na današnji dan:

685. - Umro Konstantin IV, bizantijski car.

954. - Umro Luj IV, francuski kralj.

1167. - Umrla Matilda od Engleske, carica Svetog rimskog carstva i vojvotkinja Normandije.

1382. - Umro Ludovik I Anžuvinac, hrvatsko-ugarski kralj.

1806. - Umro Johan Kristof Adelung (Johann Christoph), njemački gramatičar i filolog.

1833. - Umro Števan Sijarto, slovenski pjesnik i učitelj u Mađarskoj.

1898. - Ubijena Elizabeta, austrijska carica i mađarska kraljica.

1983. - Umro Feliks Bloh (Felix Bloch), američki fizičar.

1983. - Umro Džon Brauer Minoč (Jon Brower Minnoch), Amerikanac koji se smatra najtežim čovjekom koji je ikada živio. Bio je težak 634 kilograma.

2011. - Umro Klif Robertson (Cliff Robertson), američki glumac.


Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.