Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratiio se na 74. zasjedanju Generalne skupštine UN.

Na početku obraćanja kazao je da bi želio iskazati značaj aktuelnog trenutka kada u veoma složenim političkim i geopolitičkim okolnostima naredne godine dočekujemo obilježavanje 75. godišnjica od osnivanja UN koje su u proteklom periodu, kako je rekao, bile suočene sa brojnim izazovima.

- Zato smatram da su zasjedanja Generalne skupštine UN oduvijek bila prilika da lideri država okupe se na jednom mjestu kako bi zajednički razmijenili mišljenja i stavove o dešavanjima u svijetu, a posebno kako bi pokušali da pronađu optimalna rješenja za savremene globalne izazove u svijetu - istakao je Komšić.

U tom pogledu, UN su se i u 2019. suočavale sa eskalacijom sukoba u brojnim područjima sa vidnom migrantskom i izbjegličkom krizom, terorizmom i ekstremizmom i drugim pojavama nasilja koje provode različite grupe.

- Isto tako suočili smo se sa pitanjima implementacije Agende za održivi ekonomski rast o čemu ćemo razgovarati ovdje - kazao je Komšić.

Podsjetio je da je ovogodišnje zasjedanje Foruma održano u julu 2019. godine gdje je moja država BiH po prvi put predstavila dobrovoljni nacionalni izvještaj kao dio monitoringa realizacije ciljeva održivog razvoja u zemlji i time razmjenila svoja iskustva u okviru ubrzanja implementacije Agende 2030.

- Prihvaćanjem Agende, BiH se obavezala da će pokrenuti proces sistemskog praćenja i nadzora nad provođenjem ovog globalnog programa koji objedinjava socijalne, ekonomske i ekološke dimenzije razvoja. BiH zastupa stav da je za uspješnu primjenu Agende 2030. potrebno postići dogovor o predvidivom, koherentnom i dovoljnom feniansiranju za psotizanje održivog razvoja. iz tih razloga smatram da bi se punom realizacijom Agende trebalo snažnije i kvalitetnije doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva, smanjivanju gladi u svijetu, zaštite čovjekove okoline i suočavanju s primjetnim  klimatskim promjenama. Program održivog razvoja UN i njegova transformacijska priroda u BiH se doživljavaju kao šansa i poluga za promjene sa ciljem unaprijeđenja socijalnih, ekonomsk8ih i ekoloških aspekata života stanovništva. Zato izražavamo nadu da će pregled aktivnosti na implementaciji Agende okunčati u BiH do kraja 2019. kako bi bio podnesen na Forumu na visokom nivou koji će se odrati u narednim godinama - istakao je Komšić.

Kazao je da su euroatlantske integracije u samom centru političkih dešavanja u BiH.

- Aktivnosti u vezi sa procesom euro-atlantskih integracija u Bosni i Hercegovini, kao i usklađivanje bosanskohercegovačkog društveno-političkog sistema sa pravnom stečevinom Еuropske unije nalaze se u centru političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, jer je zemlja opredijeljena da nastavi sa aktivnostima na stabilizaciji prilika i ubrzavanju započetih reformskih procesa - kazao je Komšić.

Dodao je da u  Mišljenju Europske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, izvršena je veoma precizna evidencija svih potrebnih reformi, kao što su one reforme u kojima se zahtijeva izbacivanje i poništavanije postojeće sistemske diskriminacije građana moje zemlje, što je, nažalost, utvrđeno u određenim odredbama Ustava ali isto tako i u odredbama različitih zakonskih akata, u čemu će Bosna i Hercegovina morati proći proces sazrijevanja kako bi došla na takav politički nivo da se takve, neophodne reforme mogu provesti bez većih društveno-političkih naprezanja.

- Osim toga BiH aktivno doprinosi regionalnim naporima na jačanju sigurnosti u regionu i u tom pogledu želimo vas uvjeriti da je BiH pouzdana i ozbiljani odlučan partner UN-u EU i NATO savezu. Posebno smo odlučni u jačanju EU sigurnosnog prostora i opredjeljeni smo čvrsto prema borbi prema svakog organiziranog kriminala, borbi protiv vrsta terorizma i esktremizma, ilegalne migracije kao i prema sigurnosti držvnih granica u smislu upravljanja migracijnama. Kada se radi o međunarodnim izazovima suvremenog doba BiH posebno ističe privrženost globalnim naporima u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma - kazao je on dodajući:

- Uz unutarnje reforme BiH se fokusira na jačanje regionalnih saradnji posebno kada se radi o infrastrukturalnim projektima i to u sektoru komunikacija, transporta i energije. Na međunarodnom planu BiH je aktivna u okviru UN-a, te organizacija poput OSCE-a, Vijeća Evrope, CEFTE, kao i u okviru drugih različitih regionalnih inicijativa. Želimo naglasiti da je BiH u prethodnom periodu imala zapaženo i aktivno predsjedavanje regionalnim inicijativama, gdje je uložila dodatne napore i dala aktivan implus regionalnom pristupu suočavanja sa aktuelnim izazovima.

Posebno je naglasio da su odnosi sa susjedima  jedan od prioriteta vanjske politike BiH.

- Bilateralni odnosi BiH i naših susjednih država nalaze se u samom vrhu prioriteta vanjske politike, na osnovnu čega bi trebalo proizaći stalno unapređenje saradnje, na temeljima zajedničkog interesa i načela ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja i poštivanja državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Iz navedenog dalo bi se zaključiti da su odnosi Bosne i Hercegovine sa susjednim državama dоbri i intenzivni, međutim, radi partikularnih politika naših susjeda, povremeno smo svjedoci njihovim aktivnostima za ostvarivanje njihovih političkih interesa unutar Bosne i Hercegovine, čime se unosi nemir i proizvodi određena destabilizacija u mojoj zemlji, što nije dobro, niti doprinosi razvijanju željenih međusobnih dobrosusjedskih odnosa".

Tokom govora, rekao je i da će BiH nastaviti podržavati cilj koji ide u pravcu stvaranja svijeta bez nuklearnog naoružanja. 

- Vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena je u pravcu očuvanja i unapređenja trajnog mira i sigurnosti u svim dijelovima svijeta. U međunarodnim odnosima, aktivnosti Bosne i Hercegovine zasnivaju se na principima koji su sadržani u Povelji Ujedinjenih nacija, Završnom aktu iz Helsinkija i ostalim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, te na općeprihvaćenim principima međunarodnog prava. Bosna i Hercegovina je ratificirala ili sukcesijom preuzela najznačajnije međunarodne dokumente iz ove oblasti i spremna je, u cilju efikasne borbe protiv širenja oružja za masovno uništavanje i sredstava za njihovu primjenu, na punu saradnju sa drugim zemljama, kako u okviru relevantnih multilateralnih organizacija i inicijativa, tako i na bilateralnom planu. BiH, također, zastupa sve opće stavove koji idu u pravcu zalaganja i podržavana svih realnih i djelotvornih ideja koje će voditi krajnjem cilju, a to je svijet bez nuklearnog naoružanja -kazao je Komšić. 

Nacionalni izvještaj

U tom pogledu, UN su se i u 2019. suočavale sa eskalacijom sukoba u brojnim područjima sa vidnom migrantskom i izbjegličkom krizom, terorizmom i ekstremizmom i drugim pojavama nasilja koje provode različite grupe.

- Isto tako suočili smo se sa pitanjima implementacije Agende za održivi ekonomski rast o čemu ćemo razgovarati ovdje - kazao je Komšić.

Podsjetio je da je ovogodišnje zasjedanje Foruma održano u julu 2019. godine gdje je BiH po prvi put predstavila dobrovoljni nacionalni izvještaj kao dio monitoringa realizacije ciljeva održivog razvoja u zemlji i time razmjenila svoja iskustva u okviru ubrzanja implementacije Agende 2030.

- Prihvaćanjem Agende, BiH se obavezala da će pokrenuti proces sistemskog praćenja i nadzora nad provođenjem ovog globalnog programa koji objedinjava socijalne, ekonomske i ekološke dimenzije razvoja. BiH zastupa stav da je za uspješnu primjenu Agende 2030. potrebno postići dogovor o predvidivom, koherentnom i dovoljnom feniansiranju za psotizanje održivog razvoja. iz tih razloga smatram da bi se punom realizacijom Agende trebalo snažnije i kvalitetnije doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva, smanjivanju gladi u svijetu, zaštite čovjekove okoline i suočavanju s primjetnim klimatskim promjenama. Program održivog razvoja UN i njegova transformacijska priroda u BiH se doživljavaju kao šansa i poluga za promjene sa ciljem unaprijeđenja socijalnih, ekonomsk8ih i ekoloških aspekata života stanovništva. Zato izražavamo nadu da će pregled aktivnosti na implementaciji Agende okunčati u BiH do kraja 2019. kako bi bio podnesen na Forumu na visokom nivou koji će se odrati u narednim godinama - istakao je Komšić.

Kazao je da su euroatlantske integracije u samom centru političkih dešavanja u BiH.

- Aktivnosti u vezi sa procesom euro-atlantskih integracija u Bosni i Hercegovini, kao i usklađivanje bosanskohercegovačkog društveno-političkog sistema sa pravnom stečevinom Еuropske unije nalaze se u centru političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, jer je zemlja opredijeljena da nastavi sa aktivnostima na stabilizaciji prilika i ubrzavanju započetih reformskih procesa - kazao je Komšić.

Dodao je da u Mišljenju Europske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, izvršena je veoma precizna evidencija svih potrebnih reformi, kao što su one reforme u kojima se zahtijeva izbacivanje i poništavanije postojeće sistemske diskriminacije građana moje zemlje, što je, nažalost, utvrđeno u određenim odredbama Ustava ali isto tako i u odredbama različitih zakonskih akata, u čemu će Bosna i Hercegovina morati proći proces sazrijevanja kako bi došla na takav politički nivo da se takve, neophodne reforme mogu provesti bez većih društveno-političkih naprezanja.

Jačanje sigurnosti

- Osim toga BiH aktivno doprinosi regionalnim naporima na jačanju sigurnosti u regionu i u tom pogledu želimo vas uvjeriti da je BiH pouzdana i ozbiljani odlučan partner UN-u EU i NATO savezu. Posebno smo odlučni u jačanju EU sigurnosnog prostora i opredjeljeni smo čvrsto prema borbi prema svakog organiziranog kriminala, borbi protiv vrsta terorizma i esktremizma, ilegalne migracije kao i prema sigurnosti držvnih granica u smislu upravljanja migracijnama. Kada se radi o međunarodnim izazovima suvremenog doba BiH posebno ističe privrženost globalnim naporima u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma - kazao je on dodajući: 

- Uz unutarnje reforme BiH se fokusira na jačanje regionalnih saradnji posebno kada se radi o infrastrukturalnim projektima i to u sektoru komunikacija, transporta i energije. Na međunarodnom planu BiH je aktivna u okviru UN-a, te organizacija poput OSCE-a, Vijeća Evrope, CEFTE, kao i u okviru drugih različitih regionalnih inicijativa. Želimo naglasiti da je BiH u prethodnom periodu imala zapaženo i aktivno predsjedavanje regionalnim inicijativama, gdje je uložila dodatne napore i dala aktivan implus regionalnom pristupu suočavanja sa aktuelnim izazovima.

Posebno je naglasio da su odnosi sa susjedima jedan od prioriteta vanjske politike BiH.

- Bilateralni odnosi BiH i naših susjednih država nalaze se u samom vrhu prioriteta vanjske politike, na osnovnu čega bi trebalo proizaći stalno unapređenje saradnje, na temeljima zajedničkog interesa i načela ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja i poštivanja državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Iz navedenog dalo bi se zaključiti da su odnosi Bosne i Hercegovine sa susjednim državama dоbri i intenzivni, međutim, radi partikularnih politika naših susjeda, povremeno smo svjedoci njihovim aktivnostima za ostvarivanje njihovih političkih interesa unutar Bosne i Hercegovine, čime se unosi nemir i proizvodi određena destabilizacija u mojoj zemlji, što nije dobro, niti doprinosi razvijanju željenih međusobnih dobrosusjedskih odnosa".

Tokom govora, rekao je i da će BiH nastaviti podržavati cilj koji ide u pravcu stvaranja svijeta bez nuklearnog naoružanja.

- Vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena je u pravcu očuvanja i unapređenja trajnog mira i sigurnosti u svim dijelovima svijeta. U međunarodnim odnosima, aktivnosti Bosne i Hercegovine zasnivaju se na principima koji su sadržani u Povelji Ujedinjenih nacija, Završnom aktu iz Helsinkija i ostalim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, te na općeprihvaćenim principima međunarodnog prava. Bosna i Hercegovina je ratificirala ili sukcesijom preuzela najznačajnije međunarodne dokumente iz ove oblasti i spremna je, u cilju efikasne borbe protiv širenja oružja za masovno uništavanje i sredstava za njihovu primjenu, na punu saradnju sa drugim zemljama, kako u okviru relevantnih multilateralnih organizacija i inicijativa, tako i na bilateralnom planu. BiH, također, zastupa sve opće stavove koji idu u pravcu zalaganja i podržavana svih realnih i djelotvornih ideja koje će voditi krajnjem cilju, a to je svijet bez nuklearnog naoružanja - kazao je Komšić.

Konstatirao je da se BiH protivi pružanju bilo kakve podrške nedržavnim akterima i entitetima koji pokušavaju da razviju, pribave, proizvedu, posjeduju, transportuju, prenose ili koriste nuklearno, hemijsko ili biološko оružje i sredstva za njihovo prenošenje.

- Osim toga, aktivno i direktno dajemo svoj doprinos mirovnim misijama Ujedinjenih nacija, jednoj od najvidljivijih komponenti Ujedinjenih nacija. Kao suverena zemlja, kоja pridaje posebnu važnost mirovnim misijama, Bosna i Hercegovina svoje učešće i posvećenost održanju mira najbolje iskazuje učešćem u mirovnim misijama Ujedinjenih nacija i NATO saveza. Bosna i Hercegovina pozdravlja opredijeljenost Ujedinjenih nacija prema podršci učešću žena u mirovnim misijama i sa posebnim zadovoljstvom želim istaći da smo jedna od rijetkih zemalja koja već duži period ispunjava zacrtane ciljeve, odnosno da u mirovnim misijama ima učešće preko 20 posto žena - rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Također, kazao je da brojni oblici diskriminacije nisu dovoljno uređeni Ustavom BiH.

Vladavina prava

- Rasna diskriminacija, kao i drugi oblici diskriminacije nedovoljno su uređeni Ustavom Bosne i Hercegovine iako su ove devijantne pojave pomenute kroz nekoliko obilježja krivičnih djela u okviru krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, kao i nižih nivoa vlasti, što jasno izražava opredjeljenje vlasti u Bosni i Hercegovini za poštivanje ljudskih prava svih građana koji u njoj žive kao i stalno nastanjenih stranaca ili stranaca kojim je odobren privremeni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine uz uvažavanje svih principa međusobne tolerancije. Međutim, kao što sam ranije rekao, u Ustavu Bosne i Hercegovine ostale su pojedine odredbe o postojanju sistemske diskriminacije što je utvrđeno u četiri presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku, kao i u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Iz tih razloga,

BiH mora osigurati ustavne reforme, kao i reforme različitih zakona, kojima se mora ispuniti evropski standard, a to je jednakopravnost svih građana u svim aspektima života. Za tako nešto bit će potrebno postići saglasnost domaćih političkih aktera, čime bi se otklonile prepreke za nastavak integracijskog procesa prema Evropskoj uniji. BiH je posvećena aktivnostima za unapređenje vladavine prava na svim nivoima – državnom, regionalnom i međunarodnom - kazao je Komšić.

Vladavina prava i međunarodno pravo čvrsto su utemeljeni u odredbama Povelje Ujedinjenih nacija, što je sami temelj ove organizacije, dodao je.

- Bosna i Hercegovina posvećena je aktivnostima za unapređenje vladavine prava na svim nivoima – državnom, regionalnom i međunarodnom, odnosno čvrsto je opredijeljena u pravcu davanja svog doprinosa za izgradnju, jačanje i puno poštivanje normi međunarodnog prava, uključujući ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo. Zato vas želim uvjeriti, da je Bosna i Hercegovina opredjeljena prema poštivanju međunarodnih obaveza što je veoma važno za ostvarivanje našeg doprinosa sveobuhvatnom razvoju, očuvanju i održavanju mira, te unapređenju ljudskih prava, temeljnih sloboda i podsticanju održivog razvoja - rekao je Komšić.

Osvrnuo se i na saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične tribunale, koji je preuzeo funkcije od Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, uključujući sudske funkcije, izvršenje sankcija, relokaciju oslobođenih pojedinaca, zaštitu žrtava i svjedoka.

- Vlasti Bosne i Hercegovine ostaju pri opredjeljenju da sve osobe osumnjičene za ratne zločine na teritoriji bivše Jugoslavije, moraju biti izvedene pred lice pravde - rekao je Komšić.

Istakao je da Bosna i Hercegovina, ovim putem, potvrđuje svoju opredijeljenost za nastavak pregovara о reformi Ujedinjenih nacija u skladu sa završnim dokumentom Svjetskog samita šefova država i vlada održanom u Njujorku 2005. godine.

- Reforma u sistemu Ujedinjenih nacija je neophodna, ali je takvu reformu potrebno provesti sa izuzetnom pažnjom, uz najširi konsenzus zemalja članica. Bosna i Hercegovina dijeli ocjenu da su zemlje u razvoju nedovoljno zastupljene u Vijeću sigurnosti, što bi bilo adekvatno mjesto da se čuju i razmatraju specifična pitanja i problemi zemalja u razvoju. S obzirom na osjetljivost pitanja, Bosna i Hercegovina se zalaže za postizanje kompromisnog rješenja. Imajući u vidu da je broj istočnoevropskih zemalja više nego udvostručen, očekujemo da će reformirano Vijeće sigurnosti biti prošireno dodatnim mjestima za nestalne članice iz istočnoevropske grupe zemalja. Također, Bosna i Hercegovina daje podršku i većoj zastupljenosti afričkih zemalja, kao i malih i srednje razvijenih zemalja, uključujući male ostrvske zemlje - rekao je Komšić.