Često se spominje da Sarajevo proživljava turistički procvat i da je turistička atrakcija ne samo regije nego cijelog svijeta. 

Tragovi ovolike popularnosti sigurno se mogu naći kroz historiju, koja je bila burna, a i njegova ljepota i miris Orijenta, koji još od samog početka privlače goste ili, kako se kod nas kaže, musafire, počinje priču Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Prvi objekti

Gazi Isa-beg Ishaković, utemeljitelj Sarajeva, predosjetio je nekako i uvidio potencijal Sarajeva i među prvim objektima u gradu podigao han ili, što bi se danas reklo, hotel. Bio je to početak ugošćavanja putnika namjernika u naš grad. Kako je Sarajevo raslo, tako je rasla i potreba za pravljenjem hanova i musafirhana pa se za Sarajevo nadaleko pročulo.

Nije samo do ambijenta i arhitekture nego je i do ljudi i načina kako su primali goste. Ostalo je upamćeno musafirsko pravo da gost tri noći može spavati i živjeti bez naknada, sa pravom prvenstva. Lijep odnos prema gostima učinio je Sarajevo jednim od najposjećenijih i najljepših gradova na Balkanu, do doba njegovog totalnog rušenja, koje je 1697. godine počinio Eugen Savojski. Sarajevo se polako obnavljalo i oporavljalo, musafiri su opet počeli dolaziti, a ono što bismo danas smatrali turizmom, bilo je posebna grana koja je jačala zanatstvo i kompletnu privredu grada.

- Zabilježeno je da je Sarajevo dolaskom Austro-Ugara imalo čak 50 hanova koji su mogli primiti više hiljada gostiju. To govori koliko je Sarajevo još u 19. stoljeću bilo interesantno za posjetioce. Pored hanova, počeli su se graditi hoteli evropskog tipa s klasičnom arhitekturom. Gosti su nekad u Sarajevu dočekivani medom u znak dobrodošlice – ističe Garibija.

Potencijali planina

Nemili događaj ubistva prestolonasljednika Franca Ferdinanda i početak Velikog rata zaustavili su tu euforiju. No, to je poslije privuklo brojne turiste, posebno iz Evrope. Dolazili su ljudi sa svih strana da vide grad i mjesto gdje se desio atentat. 

- U doba Kraljevine Jugoslavije, otkrili su se i potencijali zimskog turizma pa je 1937. priređen smučarski slet iz cijele stare Jugoslavije. Više od 2.000 učesnika prisustvovalo je sletu, a to je bio temelj zimskog turizma, koji je otkrio ljepote i potencijale sarajevskih planina. Naravno, Zimske olimpijske igre proslavile su i Sarajevo približile velikim svjetskim centrima - podsjeća Garibija.

Agresija na BiH opet je stavila naš grad u fokus svjetske javnosti, ali ovog puta na najteži i najskuplji način po Sarajlije. Postao je zanimljiv grad koji se žestoko borio da preživi u najdužoj modernoj opsadi.

Ko se jednom vode napije...

- Sarajevo je prozvano evropskim Jerusalemom ili malim Jerusalemom. Ta boja, miris i gostoprimstvo, vedra i nasmijana lica, privlače sve veći broj turista.

A stara priča kaže da se svako ko se bar jednom ovdje vode napije, mora vratiti - navodi Garibija.