ZABRINJAVAJUĆE Zdrava ishrana najveći javnozdravstveni izazov

U Bosni i Hercegovini sve više gojaznih, čak 22 posto stanovništva pretilo

Skoro 63 posto stanovništva ima prekomjernu težinu, a svako peto dijete do pet godina već je pretilo

D. Pašalić / Avaz.ba
16.10.2019 13:25

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) obilježio je jučer Svjetski dan hrane skupom “Zdrava ishrana - Izazov modernog svijeta”, na kojem je saopćen zabrinjavajući podatak da je procent gojaznih u našoj zemlji sve veći. 

Najveći izazov

Prema riječima dr. Aide Filipović-Hadžiomeragić iz federalnog Zavoda za javno zdravstvo, zdrava ishrana trenutno je najveći javnozdravstveni izazov.

- Od dva globalna javnozdravstvena problema u vezi s hranom u svijetu, u Bosni i Hercegovini je znatno izraženiji problem pretilosti nego pothranjenosti, ali je, sa zdravstvenog aspekta, posebno izražen problem unosa nedovoljnih količina minerala na dnevnoj bazi u organizam - kazala je Filipović-Hadžiomeragić.

Ističe da najviše insistiraju i rade na pokušaju izmjene jelovnika kod djece, a da su brojna oboljenja, ali i smrtni ishodi, uzrokovani hranom. Jedan od najčešćih u svijetu su kardiovaskularni problemi i zastoji, koji potiču od prekomjerne ili nepravilne ishrane.

Upravo je dr. Filipović-Hadžiomeragić bila na čelu tima koji je, uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije, sačinio izvještaj o "brzoj hrani" u cijeloj BiH u kontekstu trendova prisutnih u cijelom svijetu. Posebna pažnja bila je na hrani za najmlađe, predškolskog i školskog uzrasta u vrtićima, osnovnim i srednjim školama i oko njih.

Trend porasta

- Više od 17,5 posto djece je prekomjerno teško ili gojazno. Bilježimo trend porasta, jer ih je prije četiri godine bilo oko 12 posto. Što se tiče pothranjenosti, takvih je od 2 do 2,5 posto, izuzev u grupama, kao što je romska populacija, kod kojih je taj procent viši od devet posto - kaže Filipović-Hadžiomeragić te dodaje da je procent gojaznog stanovništva u BiH oko 22 posto, po čemu smo u evropskom vrhu.

Nutricionistički savjet građanima

Nutricionista Maja Trifković iz INZ-a naglasila je potrebu da se razbije mit da je zdrava ishrana nešto što mnogo košta.

- Treba potrošiti više kalorija nego što se unese. To znači fizičku aktivnost, kretanje, aktivan život i što ravnomjerniji unos hrane u više obroka da bi i trošenje bilo svrsishodnije. Čovjek treba jesti ono što mu prija organizmu, štetne sastojke minimizirati ili ukloniti i što zdravije živjeti, jer samo zdrave navike uz zdravu hranu donose zdrav život – kaže ona. 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procijenila je još 2008. godine da čak 63 posto stanovništva ima prekomjernu težinu, a da je svako peto dijete do pet godina već pretilo. 

Komentari

NA VRH