TURIZAM

"Telegraph": Zašto lijepo i živopisno Sarajevo treba biti vaša sljedeća destinacija

Sarajevo. Agencije

Fena

16.10.2019

Uprkos njegovoj nedavnoj turbulentnoj prošlosti, kad je dominiralo naslovima zbog pogrešnih razloga, Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, lijep je i živopisan grad, koji ima prijateljsku i ležernu atmosferu i bogatu kulturnu ponudu, uključujući i sada već tradicionalni Filmski festival, piše britanski "Telegraph". 

Smješten u slikovitoj dolini i okružen šumovitim planinama, njegove džamije iz doba osmanske vlasti, austrougarske građanske zgrade i romaničke crkve stoljećima su stajale jedna uz drugu, zbog čega je grad zaradio epitet "Jerusalem Evrope". Raznolike etničke i vjerske zajednice uživaju u suživotu i uglavnom nema većih netrpeljivosti.

Turizam je u velikom porastu, stoga "Telegraph" savjetuje posjetioce da dođu u Sarajevo prije velikih gužvi. "FlyBosnia" uveo je direktan let iz Londona za Sarajevo, što je prvi put da su ta dva grada povezana nakon deset godina. Let traje malo duže od dva sata.

Leti se s aerodroma Luton utorkom, subotom i nedjeljom ujutro, a povratna karta košta oko 260 eura.

Hotel "Courtyard Sarajevo" u centru grada ima sve što se može očekivati od lanca luksuznih hotela, uz bar i restoran na krovu. Cijene soba kreću su od 120 eura po noći, a uključuju doručak. Smješten u osmanskom hamamu i na lijep način renoviran, hotel "Isa-begov hamam", južno od rijeke Miljacke, u blizini Latinske ćuprije, ima 15 soba i tursko kupatilo. Cijene soba kreću se od 90 eura po noćenju, uključujući doručak.

Iz starog dijela grada se do Žute tabije može doći pješice za 15 minuta. Ona je izgrađena između 1727. i 1739. godine na ulazu u naselje Vratnik, jedno od najstarijih naselja u Sarajevu. Ova utvrda s topovima služila je kao odbrana u vrijeme napada austrougarske vojske. Ovdje "Telegraph" preporučuje da se sjedne i divi pogledu s vanjske terase kafića "Kamarija".

Dajući slikovite opise užasa opsade Sarajeva od 5. aprila 1992. do 29. februara 1996., kad je grad napadnut sa svih strana od vojske bosanskih Srba, Tunel spasa prepričava ovu priču uz pomoć videosnimaka, izložbi i 25 metara dugog dijela tunela, koji ukupno ima 800 metara. Ručno je iskopan ispod piste aerodroma i bio je jedina ruta za prolazak vode i hrane za milion ljudi koji su prošli kroz njega. Uprkos sadržaju, Tunel pruža nevjerovatno iskustvo. Karte koštaju 4-5 eura.

Britanski list savjetuje da se ode na polaznu stanicu žičare, koja vodi na vrh planine Trebević, jedne od planina na kojima su se 1984. održavale Zimske olimpijske igre. Žičara je izgrađena 1959., a uništena je tokom posljednjeg rata. Ponovo je otvorena 2018. godine s velikim modernim gondolama, kafićem na vrhu planine i razglednom platformom sa pogledom na gustu šumu. Karta košta oko 10 eura.

Dio tašlihanskog karavan-saraja, koji su Osmanlije izgradile sredinom 16. stoljeća, Gazi Husrev-begov bezistan na Baščaršiji, u historijskom centru Sarajeva, mali je natkriveni bazar, u kojem se prodaju bakreni srebreni pribor, lokum i suveniri.

Bazerdžan "Concept Store", blizu sjevernog kraja Latinskog mosta, mjesto je za prodaju muške i ženske odjeće novih bosanskohercegovačkih dizajnera, ručno izrađenog nakita (Bijonse (Beyoncé) je nosila komade dizajnerskog dua "Werkstatt" za svoj spot "Spirit"), kućnog dekora i dodataka, poput ručno izrađenih papuča "Fairtrade".

Jednim dijelom radnja s kuriozitetima, a drugim prostor ukrašen antikvitetima, mistikom i unikatnim enterijerom, kafić "Zlatna ribica" nalazi se u blizini Narodnog pozorišta i otvoren je dokasno navečer.

Za autentičnu bosansku kuhinju, gdje vino košta oko 17 eura po osobi, turisti se mogu uputiti do "Dženite" u starom gradu, gdje mogu pojesti domaće klepe, mesne raviole u kiseloj pavlaci i češnjaku, sarajevski sahan, punjen paprikom i lukom, listove s kockicama teletine i, za desert, tufahiju, ukusnu pečenu jabuku, punjenu sjeckanim orasima sa prelivom od vrhnjai čokoladnim umakom. Suho bijelo vino iz vinograda "Begić" kod Mostara vrlo je dobro.

Fotogenični gradić Konjic, skoro 60 kilometara jugozapadno od Sarajeva, jedan je od najstarijih gradova u BiH, a ima osmanski kameni most i Muzej drvorezbarstva, pri čemu treba imati na umu da je konjičko drvorezbarstvo kao nematerijalno kulturno naslijeđe uvršteno na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Podijeljen rijekom Neretvom, nudi usluge raftinga, kao i planinarenja, pecanja i vodenih sportova u blizini Jablaničkog i Boračkog jezera. Nuklearni bunker predsjednika Tita, odmah izvan centra grada, sada je izložbeni prostor i muzej i pruža pogled u komunističku prošlost zemlje. Vožnja vozom iz Sarajeva do Konjica traje sat i 15 minuta, a povratna karta košta oko 7 eura.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.