ZAUSTAVITI ZLOČINE NAD DJECOM Formirana komisija koja uvodi nove propise

LANA, TIJANA, ALEKSA... - ubistva koja mijenjaju zakone

Ministar pravde BiH Josip Grubeša formirao radnu grupu u čijoj je nadležnosti izmjena Krivičnog zakona

A. Čengić / Avaz.ba
20.10.2019 22:42

Lana Bijedić: Misteriozna smrt 19-godišnjakinje iz Mostara

Foto: Arhiv

Tragična smrt 19-godišnje Lane Bijedić iz Mostara potakla je državnog ministra pravde Josipa Grubešu da formira radnu grupu u čijoj je nadležnosti izmjena Krivičnog zakona, a sve radi  pooštravanja kazni za najbrutalnija izvršenja krivičnih djela usmjerenih protiv djece, žena i starih.

- Žao mi je što se morao dogoditi jedan ovako tragičan događaj da bi nas potaknuo da pooštrimo kazne za neka krivična djela, ali smo, svakako, izvršili više analiza i studija koje su pokazale opravdanim ovakve mjere - istakao je ministar Grubeša u saopćenju koje je objavio dva dana nakon ubistva Bijedić.

Djeca, žene, stari, nemoćni...

Radna grupa napravit će analize našeg zakonodavstva koje bi pokazale kako bi se pooštravanje kazni za neka djela odrazilo na kaznenu politiku i kriminal u BiH, a posebno onu koja pogađa najosjetljivije segmente društva, djecu, žene, stare i nemoćne.

Međutim,  mora li se čekati brutalno ubistvo da bi se pooštrio zakon.

  • Adamović: Kaznena politika
    Adamović: Kaznena politika Foto: (Arhiv)

O ovoj temi razgovarali smo s uglednim advokatom Vladom Adamovićem. U posljednje vrijeme u javnosti se često govori o kaznenoj politici, međutim, kako je rekao Adamović, treba voditi računa o zakonom zapriječenim kaznama, kao jednom segmentu, i praktičnoj kaznenoj politici koju provode sudovi, kao drugom.

- Tu ćete doći do nesrazmjera jer za neko krivično djelo za koje je, naprimjer, propisana maksimalna kazna od 10 godina zatvora sudovi najčešće izriču godinu ili uvjetnu osudu. Ako je to tako, onda se postavlja pitanje treba li mijenjati zakon ili sudsku praksu – kaže Adamović.

On tvrdi da su krivična djela u krivičnom zakonu i u Federaciji i Republici Srpskoj, kantonima, pa i u cijeloj BiH, propisana tako da su  kazne od do, ali da analize pokazuju da sudovi izriču one „od“ kazne, odnosno minimalne.

- Onda to nije pitanje promjene Krivičnog zakona, nego promjene kaznene politike i sudske prakse – dodao je Adamović.

  • Ubijena Tijana Jurić s ocem Igorom: Tragična smrt djevojčice koja je utjecala na promjenu zakona
    Ubijena Tijana Jurić s ocem Igorom: Tragična smrt djevojčice koja je utjecala na promjenu zakona Foto: (Arhiv)

Susjedna Srbija je nedavno promijenila krivično zakonodavstvo i usvojila “Tijanin zakon”, odnosno uvela kaznu doživotnog zatvora za najteža djela, uključujući teško ubistvo, silovanje i obljubu djece, trudnica i nemoćnih osoba.

Pet godina nakon smrti djevojčice Tijane Jurić, koju je kobne noći ubio Dragan Đurić, 34-godišnji mesar iz beogradskog naselja Surčin, Srbija je odlučila da će takve počinioce do kraja života zadržati iza rešetaka.

Podsjećamo, te kobne subote prije pet godina Tijana (15) je s prijateljima  otišla na turnir u malom fudbalu i ostala s njima cijelu večer. Oko ponoći je krenula kući u društvu jedne prijateljice i prijatelja, ali na pola puta odlučila je da se mora vratiti kako bi vratila majicu s kapuljačom koju joj je prijatelj bio posudio. Ni krivu ni dužnu, Đurić ju je prvo pregazio automobilom, potom odveo desetak kilometara dalje, silovao i potom zadavio. Uhapšen je poslije 13 dana intenzivne potrage. Nakon što je pao na poligrafskom testiranju, slomio se i priznao stravični zločin.

Hrvatska još bez inicijativa

Na kraju je osuđen na 55 godina zatvora, 40 godina za teško ubistvo i 15 za pokušaj silovanja, što je objedinjeno u maksimalnu kaznu od 40 godina. Da je tada na snazi bio zakon koji je nedavno donesen, bio bi osuđen na ostatak života iza rešetaka.

Tijanin otac Igor Jurić je 2016. osnovao Fondaciju „Tijana Jurić“, koja se bavi prevencijom nasilja nad djecom u Srbiji, u sklopu čega su održana predavanja u više od 400 škola. Upravo je ta Fondacija pokrenula inicijativu za izmjenu Krivičnog zakona, pri čemu je peticijom prikupila i 160.000 potpisa građana i predala ih  Ministarstvu pravosuđa.

Ovo je prvi put u Srbiji da je nakon brutalnog ubistva promijenjen Krivični zakon. Hrvatska još nije imala ovakvih inicijativa.

  • Dječak iz Niša se ubio zbog vršnjačkog nasilja
    Dječak iz Niša se ubio zbog vršnjačkog nasilja Foto: (Arhiv)

’Aleksin zakon’ u proceduri

U proceduri je i „Aleksin zakon“. Dječak iz Niša Aleksa Janković ubio se 2011. u 14. godini zbog vršnjačkog nasilja u školi.

Roditelji dječaka godinama se grčevito bore da nijedno dijete više ne doživi istu sudbinu, tražeći usvajanje „Aleksinog zakona“, koji predviđa efikasniju zaštitu i sprečavanje vršnjačkog nasilja. Na usvajanje zakona čeka se od 2016. godine.

Komentari

NA VRH