ITALIJA Član Predsjedništva BiH

Džaferović: Održivi razvoj ne može biti ostvaren bez mira

Avaz.ba
27.11.2019 20:31

Šefik Džaferović

Foto: Predsjedništvo BiH

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obratio se danas u zgradi Italijanskog senata, na ceremoniji otvorenja sastanka visokog nivoa "Sloboda od nasilja: Mir, sigurnost i prevencija sukoba u Agendi za održivi razvoj 2030", koja se održava danas i sutra u Rimu. 

Uoči početka događaja, Džaferović se sastao sa predsjednicom Senata Republike Italije Elizabetom Kastelati (Elisabetta Castellati).

Džaferović je zahvalio Međunarodnom centru "Nizami Gandžavi" i Italijanskom društvu za međunarodne organizacije na organizaciji tog skupa, koji je, kako je kazao, dobra prilika da se razmijene mišljenja i iskustva o zajedničkim izazovima.

- Da bi bile vitalne i dinamične, ljudske zajednice moraju znati čemu teže, moraju imati cilj. Svi znamo koliko je teško postići dogovor o dugoročnim ciljevima unutar jedne zajednice, posebno kada je riječ o međunarodnoj, globalnoj zajednici. Upravo zato "Agenda za održivi razvoj 2030" predstavlja jedinstven dokument u historiji Ujedinjenih naroda. Nikada ranije predstavnici svih država svijeta nisu postigli dogovor oko jedne takve vizije održivog razvoja, koja ima univerzalnu primjenjivost - kazao je Džaferović.

Dodao je da je jedan od sedamnaest glavnih ciljeva "Agende 2030" i promocija miroljubivih i inkluzivnih društava te da "postoji temeljna povezanost između mira i održivog razvoja: održivi razvoj ne može biti ostvaren bez mira".

- Ova konferencija održava se na tlu Evropske unije, koja već 74 godine uživa u blagodatima mira. To je najduži period u savremenoj historiji u kojem se nije desio nijedan oružani sukob u zapadnoj Evropi. U prošlosti je Evropa bila simbol ratova i nestabilnosti. Danas je Evropa simbol mira i stabilnosti, prvenstveno zbog toga što su države i društva unutar Evropske unije demokratska, otvorena, pluralistička, inkluzivna i bazirana su na vladavini zakona i zaštiti ljudskih prava, ali i zato što svoje nesuglasice rješavaju dijalogom i kompromisima - poručio je član Predsjedništva BiH.

Potcrtao je da evropsko iskustvo pokazuje da su dijalog i saradnja najbolje sredstvo da se osiguraju mir i stabilnost.

- Nažalost, ono što važi za Evropsku uniju, još ne važi za cjelokupnu Evropu. Dolazim iz zemlje koja je bila najveća žrtva ratova na zapadnom Balkanu u posljednjoj deceniji prošlog stoljeća. Još osjećamo i živimo posljedice tih ratova. Još postoje političke sile koje žele da vrate stvari u prošlost i pokušavaju realizirati neostvarene ratne ciljeve. Najveća brana tim retrogradnim snagama su procesi evropskih i evroatlantskih integracija, približavanja BiH i cijelog regiona Evropskoj uniji i NATO savezu - kazao je Džaferović.

Naglasio je da je podrška evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i regiona u geostrateškom interesu i same Evropske unije.

- Stabilnost zapadnog Balkana, kao njenog neposrednog susjedstva, ima presudan značaj za stabilnost Evropske unije. Velika historijska vizija Evrope ujedinjene u miru, prosperitetu i različitostima ostvarit će se tek onda kada sve zemlje Zapadnog Balkana budu u potpunosti integrirane u Evropsku uniju - naveo je Džaferović.

Dodao je da su razgovori o temama od globalnog značaja nekada bili rezervirani samo za uže političke i akademske krugove te da većinu drugih ljudi uglavnom nije zanimalo šta se događa izvan njihovog neposrednog okruženja i njihovih država, jer ta događanja nisu imala neposredne efekte na njihov svakodnevni život.

- Globalno planiranje zvučalo je preambiciozno, pa čak i potpuno odsječeno od stvarnosti. Vrijeme u kojem živimo specifično je po mnogo čemu, pa tako i po pitanju odnosa globalnog i lokalnog. Sada, kada su nove informacione i komunikacione tehnologije učinile svijet mnogo manjim i povezanijim, nešto što se danas dešava na drugom kraju svijeta, već sutra može postati naša svakodnevica - kazao je.

Naglasio je da nas migracije i klimatske promjene podsjećaju na to.

- Milioni izbjeglica i migranata dolaze u Evropu, bježeći iz ratom pogođenih, nestabilnih i siromašnih afričkih i azijskih društava. Donoseći ogromne sigurnosne i integracijske izazove, ovi, uglavnom mladi ljudi podsjećaju nas da itekako trebamo biti zainteresirani za mir, stabilnost i razvoj i u tim dijelovima svijeta - kazao je.

Istaknuo je da "nejednakost, diskriminacija, kršenje ljudskih prava, korupcija, siromaštvo, epidemije, prirodne nesreće, klimatske promjene, oružani sukobi, korupcija, slabe institucije i autokratija, ma gdje bili i ma gdje se u svijetu dešavali, predstavljaju problem koji se tiče svih nas, i za koji svi zajedno moramo tražiti rješenja".

- To je, ujedno, i jedna od najvažnijih dimenzija "Agende 2030". Prosperitet jednog dijela svijeta neodrživ je ukoliko ga prate stagnacija ili nazadak drugih, njemu susjednih dijelova svijeta. Apsolutni nacionalni interes svih razvijenih država je da potiču pozitivne procese u slabije razvijenim državama, a posebno onima koje su im u neposrednom susjedstvu - poručio je član Predsjedništva BiH.

Kazao je i da su u proteklim decenijama načinjeni snažni globalni razvojni iskoraci te da su stotine miliona ljudi izbavljene iz ekstremnog siromaštva, kao i da milijarde ljudi u zemljama u razvoju polako, ali sigurno ostvaruju potencijal.

- Nažalost, ubrzana globalna industrijalizacija uzrokovala je i prijetnju kakva do sada nije viđena u historiji čovječanstva. To je prijetnja koju donose klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima. Od te prijetnje niko više nije zaštićen. I zato se toj prijetnji svi zajedno moramo suprotstaviti. Globalna akcija po pitanju klimatskih promjena neophodna je da bismo se zaštitili od sve učestalijih prirodnih katastrofa. Jer, ukoliko u pojedinim, danas gusto naseljenim dijelovima svijeta, usljed djelovanja klimatskih promjena, postane nepodnošljivo stanje za život, to će sigurno rezultirati i povećanjem tenzija i izbijanjem nasilja i sukoba - poručio je Džaferović.

Govorio je i o tome kako se mnoga savremena društva tek upoznaju s fenomenom multikulturalnosti i multietničnosti.

- Razumljivo je da je strah prva reakcija na nepoznato, na drugo i drugačije. Ali, nije razumno da se taj strah pretvori u agresiju. Razumno je da se taj strah prevaziđe kroz upoznavanje drugoga i drugačijega i kroz kvalitetno upravljanje različitostima. Od najvećeg značaja za prevenciju nasilja i sukoba upravo je gradnja miroljubivih društava, koja počivaju na inkluziji i međukulturnom razumijevanju i uvažavanju - kazao je Džaferović.

Naglasio je da dolazi iz zemlje koja se nalazi na razmeđu starih imperija, i koja je svoj multietnički i multikulturalni identitet stekla stoljećima prije modernih migracija.

- Hiljadugodišnja bosanskohercegovačka tradicija međusobnog uvažavanja demantira sve one koji su tvrdili da ljudi različitih kultura i etničkih tradicija ne mogu živjeti zajedno. Stoljećima su, u rasponu od nekoliko stotina metara, stajale, a i danas stoje, i džamija, i katolička crkva, i pravoslavna crkva, i sinagoga. I niko nas nije tjerao da bude tako, već je to bila prirodna posljedica kulturnog pluralizma - kazao je.

Poručio je da je ideja društva koje se temelji na toleranciji, "oduvijek bila predmetom osporavanja onih koji su promovirali strah i sukobe u mojoj zemlji, te da je važno istaknuti i da su ta osporavanja uvijek ubacivana izvana i da nikada nisu nastala sama od sebe".

- Međutim, iako su na Bosnu i Hercegovinu nasrtale mnogo jače sile od onih sa kojima ona sama raspolaže, nikada nisu uspjeli da je razore. Jer, Bosna i Hercegovina počiva na ideji koja je mnogo jača od bilo koje oružane sile. To je ideja da različiti ljudi mogu živjeti zajedno - poručio je.

Na kraju obraćanja, Džaferović je kazao da "mi u Bosni i Hercegovini znamo jako dobro šta je i ono najbolje i ono najgore što se može desiti unutar jednog multietničkog društva".

- Zato je naša poruka svima u svijetu da zajedno gradimo ono najbolje. Jer, različitost ne treba i ne smije da bude kamen spoticanja, već bogatstvo - zaključio je Džaferović, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Komentari

NA VRH