NEPRAVDA Smajo Mandžić, branilac sa srbijanskog spiska za hapšenje

Nas je država pustila niz vodu, a zločinci slobodno hodaju

Hapšenja naših branilaca su ovjerena dogovorima srbijanskih i bosanskih tužilaca

A. Hadžić
09.12.2019 10:31

Mandžić: Bijesan i razočaran

Foto: Avaz

Među oko 3.500 imena pripadnika Armije RBiH i HVO-a koje je sačinio Dokumentacijski centar RS, a koja bi trebala biti predmet sudskog progona zbog, navodno, počinjenog ratnog zločina nad pripadnicima srpske nacionalnosti u protekloj agresiji na BiH, najviše je imena onih iz srednjeg Podrinja, mahom iz Srebrenice, Bratunca, Zvornika, Vlasenice.

Izjednačavanje krivice

Smajo Mandžić, ratni komandant brigade u Srebrenici, dobitnik najviših ratnih odlikovanja „Zlatnog ljiljana“ i „Ordena zlatnog ljiljana sa zlatnim vijencem“, trenutno nezavisni poslanik u Skupštini Tuzlanskog kantona, i prije nego što je spisak izašao u javnost znao je, kaže, da se na njemu nalazi i njegovo ime te imena njegovih kako živih tako i ubijenih saboraca.

Kaže, uvjeren je da je spisak u funkciji izjednačavanja krivice za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za ostale ratne zločine počinjene tokom agresije nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH i da je on djelo dva dokumentaciona centra - banjalučkog i beogradskog.

- Hapšenja po tim spiskovima ovjerena su dogovorima tužilaca iz Sarajeva i Beograda, koji su se proslavljali pijankama po Skadarliji. Nas, koji smo na spisku, država je pustila niz vodu. Vrijeme je da i mi pitamo državu ko štiti zločince koji su godinama ubijali, silovali, bacali u grobnice Bošnjake i Hrvate, a danas slobodno prelaze granicu BiH jer ih nema ni na kakvim spiskovima za hapšenje - navodi Mandžić.

Naš sagovornik ne krije razočarenje, ali ni bijes, zbog načina na koji raznorazni domaći istraživači ratnih zločina do danas nisu bili u stanju objaviti spiskove imena ratnih zločinaca koji su ubijali po Sarajevu, Podrinju, Semberiji, Posavini, kao i dokaze koji ih terete.

Nevino progonjeni

- Pojedinci glume istraživače, prave naučne karijere, izdaju knjižurine od po hiljadu stranica i prodaju ih našem svijetu po inozemstvu. A nigdje spiska s imenima ubica, nalogodavaca. Dok nas nevine proganjaju, hapse i zatvaraju, zločinci slobodno hodaju po BiH. Pitam gospodu istraživače šta oni i za koga istražuju – ogorčen je Mandžić.

Da ne bismo uzimali pravdu u ruke

- Izet Arifović je umro nakon što je osuđen na osnovu lažnog svjedočenja za nešto što nije počinio. I njegov proces je bio djelo banjalučkih i beogradskih spiskova. Mislim da je vrijeme da nam neko kaže kad će sve ovo stati kako mi, kojima je ograničena sloboda kretanja, ne bismo uzimali pravdu u svoje ruke – poručuje Mandžić. 

Komentari

NA VRH