Portugalski zastupnik Paulo Rangel, koji je nedavno zamijenio Kristijana Dan Predu (Cristian) na poziciji izvjestioca Evropskog parlamenta za BiH, u ekskluzivnom intervjuu za “Avaz” rekao je da Bosna i Hercegovina ima šanse da ubrza proces pridruživanja Evropskoj uniji. 

No, dodaje Rangel, najprije treba unaprijediti stanje u samoj BiH, da zemlja postane poželjna u EU, da se prepoznaju pozitivni, konkretni koraci koje je napravila.

Nije lako

Može li se u evropskim krugovima primijetiti napredak u BiH, prvenstveno se tu misli na dogovor lidera u BiH o formiranju Vijeća ministara? 

- Svakako da se vidi. Posebno se tu misli na imenovanje Zorana Tegeltije kao predsjedavajućeg Vijeća ministara, što predstavlja progres. To nam je dalo nadu. Moram reći da su u Briselu posvećeni napretku BiH, u proteklih 13 mjeseci bili su zabrinuti zbog ćorsokaka u kojem se našla. Sada se vidi svjetlo na kraju tunela. Vjerujem da ćemo do kraja godine imati vladu i mislim da će to uveliko olakšati proces.

Hoće li će biti teško uvjeriti Vijeće EU o napretku BiH, posebno kad se uzme u obzir odluka da se ne počnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom?

- Neće biti lagano. To prvenstveno mislim zbog migrantske krize i izbjegličkih kampova koji se nalaze u BiH i zbog način na koji ih bh. vlasti rješavaju. Bosna i Hercegovina treba pomoć Evropske unije. Saradnja vlasti na nivou države, entiteta, lokalnih zajednica mora se pospješiti, a to se može postići samo ako EU ponudi pomoć.

Eskalacija krize

Kako riješiti taj problem? Očigledno je da BiH treba pomoć EU. 

- Vjerujem da vlasti u BiH nisu u poziciji da same riješe ovaj problem i trebaju našu podršku. No, iskreno, smatram da podrške iz EU nema. Što se tiče finansijske injekcije, mislim da je dovoljna, ali nije stvar u novcu. Potrebni su stručnjaci koji bi mogli pomoći na terenu pored ljudi i vlasti.

Jeste li zabrinuti zbog migrantske krize u BiH?

- Naravno da jesam. Vjerujem da se migrantska kriza samo pogoršava i da je sve vidljivija. U budućnosti može predstavljati prepreku u razgovorima i zbog toga trebamo izbjeći da situacija dodatno eskalira. Ako mogu nekoga okriviti, a ne volim riječ okriviti, onda ću samo reći da EU ne čini dovoljno da pomogne BiH kad je u pitanju migrantska kriza.

Može li se uraditi više kad je u pitanju put BiH ka Evropskoj uniji, s obje strane?

- Vjerujem da može. U Briselu sam apelirao na razne političke partije, a posebno na lidere, da počnemo vjerovati jedni drugima. Moja glavna briga su ljudi BiH. Vidio sam da običan narod nije mnogo uključen u cijelu ovu priču. Samo žele prosperitet, da bolje žive, da imaju više plaće, da djeca pohađaju dobre škole, da ne moraju da se sele iz BiH, da imaju sigurnost i stabilnost. Ponekad bh. političari nisu u dodiru s realnošću, jer narod ne interesira sukob, ko je koje vjere i nacionalnosti.

Zaboraviti prošlost

Kakva nam je budućnost, mislim na zemlje Zapadnog Balkana, a posebno na BiH?

- Jedini način za gradnju pozitivne budućnosti jeste da zaboravimo prošlost, a u nekim slučajevima i da oprostimo. Mnogi misle da je BiH problematična zemlja, ali nije tako. Probleme koji se nalaze u BiH, ima većina zemalja, poput Španije ili Belgije. Konačno mjesto za zemlje Zapadnog Balkana, a samim tim i za BiH, je EU. Bez zapadnog Balkana, EU nije kompletna. Vaša zemlja je dobar primjer i može dosta toga da nauči Evropu kad je u pitanju različitost u religiji i etničkim skupinama.