Federalni hidrometorološki zavod aktivirao je narandžasti i crveni meteoalarm za veći dio zemlje. Zbog jakog vjetra nastala su veće materijalne štete na objektima širom gradova u BiH. Primjera radi zbog jakog vjetra i kiše u Banja Luci, zgrada OŠ "Milan Rakić", tačnije područna škola Novoselija ostala je bez krova. 

Tokom noći

Naime, jak vjetar je otpuhao limove postavljene u krovnoj konstrukciji.

Narandžasti meteoalarm aktivaran je bio za Bihać, Livno, Sarajevo, Tuzlu, VIšegrad i Foču, pa je tako u glavnom gradu naše zemlje dolazilo do prevrtanja gradskih kontejnera.

Kako stručnjaci navode jučer je vjetar bio jak oko 80 km/h.

Na području većeg dijela Bosne i Hercegovine na snazi su bili žuti, narandžasti i crveni meteoalarmi zbog olujnih udara vjetra tokom dana i obilnijih padavina tokom noći.

Prava zima

Dženan Zulum, klimatolog iz Odsjeka za klimatološka istraživanja i studije za "Avaz" je pojasnio da se vjetar do 80 km/h vodi kao olujni vjetar.

- Od 62 km/h pa sve naviše se vodi kao olujni vjetar. To je oko nekih 20 metara u sekundi. To je ozbiljan vjetar i pri tim većim brzinama vjetra se osiguravajuće kuće svojim osiguranicima osiguravaju štetu - kazao je Zulum.

Prema riječima prof. Zorana Zadre, nevisnog meteorologa, ovakvo vrijeme, relativno toplo za ovo doba godine, sa snažnim udarima vjetra nije neuobičajena situacija.

 - To su procesi, pri situacijama, kada imamo snažne ciklone koje se formiraju unutar Sredozemlja ili koje nam stižu sa Atlantika kroz naš dijelove Evrope, a pogotovo zbog razlike u pritisku zraka pušu jaki vjetrovi nad našim područjem. To može biti jak olujni jugozapadni, južni, jugoistočni i zapadni vjetar i, definitivno, nisu to situacije koje se ranije nisu događale. S druge strane, kada govorimo o učestalosti tih olujnih vjetrova, mogli bismo kazati da je njihova učestalost od novembra do marta, kada je riječ o hladnijem dijelu godine, a isto tako imamo olujne vjetrove u toplijem dijelu godine koji se formiraju u sklopu jakih grmljavinskih oluja i zahvaćaju strogo ograničen prostor - kazao nam je prof.Zadro.

Udari vjetra, jačina pri kojoj se lome grane, manja stabla, koji nose crijepove , oštećuju krovove i slično kreću se, pojasnio je, od 80 do 100 kilometara na sat.

Prava zima, istakao je, prema dosadašnjim prognozama, uslijedit će od 28. decembra.

- Tada postoji mogućnost za jači hladni prodor hladni,a vjetar će se smirivati idućih dana, iako će biti povremeno jakog sjevernog i sjeverozapadnog vjetra, ali ne ovolike jačine kakav je bio jugozapadni - napomenuo je Zadro.

Naši sagovornici nisu imali podatke o jačini vjetra u poslijednih pet godina.