ANALIZA

Američki analitičar: Makron nije u pravu, BiH ne prijeti opasnost od džihadista, već od unutrašnjih etničkih podjela

Dokazi govore da je džihadizam mnogo ozbiljniji problem u Francuskoj nego bilo gdje na Balkanu

Januš Bugajski. Arhiv

Avaz.ba

7.1.2020

Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) je nedavno opisao BiH kao "tempiranu bombu" i izrazio duboku zabrinutost za Evropu zbog džihadista povratnika iz Sirije, ali u stvarnosti, prava prijetnja u BiH ne dolazi iz vjerskog ekstremizma, već iz unutrašnjih etničkih podjela i destabilizirajuće uloge vanjskih faktora, piše ugledni američki analitičar Centra za analizu evropske politike Januš Bugajski (Janusz).

Tekst s naslovom "Je li Bosna tempirana bomba?" podsjeća kako je upravo Makron nedavno blokirao balkanske zemlje, uključujući one sa značajnom muslimanskom populacijom, od daljnjeg puta ka EU članstvu što, prema ovom analitičaru, doprinosi ugrožavanju regionalne sigurnosti više od džihadista povratnika.


Primarni cilj

- Dokazi govore da je džihadizam mnogo ozbiljniji problem u Francuskoj nego bilo gdje na Balkanu, pogotovo u smislu broja terorističkih incidenata. Štaviše, više od 1.900 francuskih državljana je otišlo na ratišta u Siriji i Iraku u poređenju sa tristotinjak bosanskih državljana - piše Bugajski.

Američki analitičar naglašava kako je glavni problem BiH to što srbijanske i hrvatske vlasti nisu u potpunosti prihvatile BiH kao legitimnu i suverenu multietničku državu.

- Nivo pritiska na Bosnu ovisi od razmjera nacionalističkog zanosa unutar vlasti u Beogradu i Zagrebu kao i od povoljnosti međunarodnih uvjeta, uključujući neznanje ili naivnost nekih zapadnoevropskih lidera - piše Bugajski.

Kako tvrdi, Moskva igra značajnu ulogu u odbrani bh. "kvazi-separatističkog" entiteta Republika Srpska na međunarodnoj sceni, te upotrebljava Balkan kao strateško sredstvo ne da bi spriječila inkluziju regije u transatlansku sigurnosnu sferu, već da bi potkopala povezanost Zapada.

- Kremlj bi da se zemlje (regije) ne priključe (NATO) Alijansi jer bi to ojačalo ulogu Vašingtona u odbrani Evrope. Osim toga, Moskva također intenzivira napore da potkopa EU i NATO iznutra, što se vidi iz rastućeg utjcaja u Hrvatskoj, Mađarskoj i Bugarskoj - tvrdi američki analitičar, dodajući kako Hrvatska trenutno služi Moskvi kao primarni cilj za ograničavanje razvoja energetskih projekata koji bi doveli u pitanje ruske monopolističke ambicije prema snabdijevanju regije plinom.

- Zagreb je također koristan za Rusiju u zadržavanju Bosne van balansa. Nacionalisti HDZ-a u Hrvatskoj i Bosni vide rusko prisustvo kao šansu da podupru zahtjev za trećim, hrvatskim entitetom u Bosni. I zaista, srpski i hrvatski lideri sarađuju u slabljenju centralnih vlasti u Sarajevu. Zarobljeni u sredini, Bošnjaci bi se također mogli radikalizirati, ne u vjersko militantnom smjeru nego kroz sekularni nacionalizam kako bi se oduprli srbijanskoj i hrvatskoj nacionalističkoj ideologiji - tvrdi Bugajski.

Analitičar dalje naglašava kako bi odlazak njemačke kancelarke Angele Merkel i izlazak Velike Britanije iz EU mogao doprinijeti manjku podrške za integriranu bh. državu, pogotovo ako Makron nastavi sa svojim "popustljivim pristupom" prema Vladimiru Putinu. Tako, uz negativnu ulogu susjeda, stabilnost BiH ovisi isključivo o SAD.


Januš Bugajski. Arhiv

- Vašington i NATO saveznici koji su odlučni da se odupru destabilizirajućem upadu Rusije trebaju preuzeti vodeću ulogu u integriranju Bosne kako iznutra tako i u međunarodnom smislu - dodaje Bugajski.

Smatra kako bi trebao biti imenovan i specijalni predstavnik za BiH, koji bi se bavio zastojem u zemlji i koji bi se fokusirao na tri stvari.  

Prva je izgradnja moderne države sa reformiranim izbornim zakonodavstvom u skladu sa EU standardima, gdje etnički identitet ne bi prevladao nad građanskim u utrci za pozicije.

Drugo, specijalni predstavnik bi se fokusirao na izgradnju legitimnih institucija, gdje vladavina zakona mora osigurati razdvajanje pravosudnog sistema od političkih interesa, kako bi sudije i tužioci bili neovisni.


NATO put

Treći cilj bio bi konsolidacija koraka na putu ka članstvu u NATO-u.

- Program reformi koji je nedavno potpisalo tročlano Predsjedništvo je u biti prvi Godišnji nacionalni plan (ANP) koji stavlja Bosnu na put prema članstvu. Novi izaslanik SAD bi se fokusirao na implementaciju ovog dokumenta. Ispunjavanje uvjeta za NATO će podvući to da sigurnost bh. države garantira sigurnost svim etničkim grupama te smanjuje izglede za vanjske konflikte. Istovremeno, Vašingtom mora uvjeriti Zagreb da omogućavanje ruskog prodora slabi domaće vlasti, rasplamsava regionalne tenzije, i podriva povezivanje unutar NATO-a - zaključuje Bugajski.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.