DILEME

Odluku o uvozu ruskih lijekova jedino i isključivo donosi Komisija

Jedan od naših sagovornika iz ALMBiH ističe da je riječ o jeftinijim, ali neprovjerenim lijekovima

Stigao zvaničan odgovor. Agencije

Piše: D. B. / Avaz.ba

24.1.2020

Da bi lijek bio u prometu, mora imati pozitivnu ocjenu kvaliteta, efikasnost i sigurnost, te pozitivne ocjene odnosa korist-rizik. Zahtjev za dobivanje dozvole podnosi proizvođač, odnosno, ukoliko se radi o proizvođaču iz inozemstva, to radi pravno lice sa sjedištem u BiH, kazala je Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMBiH).

To je i zvaničan odgovor na sve špekulacije oko eventualnog uvoza lijekova iz Rusije.

Agencija je podijeljena na one koji su za uvoz te na one koji su protiv, bez obzira na to što bi uvoz ruskih lijekova donio, prema nekim procjenama, i uštedu od šest miliona KM godišnje.

Jedan od naših sagovornika iz ALMBiH ističe da je riječ o jeftinijim, ali neprovjerenim lijekovima.

No, Spasojević-Došen pojašnjava da odluku donosi isključivo Komisija za lijekove te da je ona zadužena za ocjenjivanje dokumentacije o kvalitetu, sigurnosti i djelotvornosti lijeka.

- Za sada su podnošeni zahtjevi za dobivanje dozvole za stavljanje u promet tri lijeka od ruskih proizvođača i procedura je u toku. Još ne možemo potvrditi o kojim se lijekovima radi, jer su u proceduri - istakla je Spasojević-Došen. 

Zahtjev za stavljanje dva lijeka iz Ruske Federacije na tržište BiH podnijela je firma iz Bijeljine. Agencije

S druge strane, prema nezvaničnim saznanjima, radi se o biosimilar lijekovima koji su aktuelni posljednjih godina. Naime, ovi lijekovi su slični biološkim lijekovima, imaju slična dejstva kao ti lijekovi, ali nemaju istu hemijsku strukturu. Ono što je karakteristično da je njihova cijena mnogo povoljnija, jeftiniji su za 30 posto od originalnih lijekova.

Član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Lazar Prodanović istakao je za „Avaz“ da su ti lijekovi urađeni prema svim evropskim standardima.

- Komisija bi trebala razmatrati zahtjev i odobriti ga, a nakon toga će direktor dati svoje pozitivno mišljenje o tokom lijeku. Što se tiče kvaliteta, ti lijekovi su urađeni prema svim evropskim standardima, ali, na kraju krajeva, BiH nije članica EU i nema obavezu da poštuje odluke Evropske agencije za farmakologiju. I sada na tržištu BiH ima lijekova koji nemaju dozvolu Evropske agencije za farmakologiju - istakao je Prodanović.

S druge strane, stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje neprovjerenih lijekova otvorilo put ka potpunoj anarhiji kad je u pitanju tržište nekvalitetnim medikamentima u BiH.

Zahtjev za stavljanje dva lijeka iz Ruske Federacije na tržište BiH poslala je firma iz Bijeljine.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.