Udruženje profesionalnih rizik menadžera BiH (UPRMBiH) okupilo je međunarodne i domaće stručnjake iz finansijskog sektora, kao i donosioce odluka iz oblasti bankarstva na Drugoj regionalnoj konferenciji iz oblasti upravljanja rizicima.
Cilj je otvoriti pitanja važnosti i utjecaja kreditnog rejtinga države i novog regulatornog okvira u bankarstvu na održivu kreditnu ponudu i potražnju, primarno na finansiranje malih i srednjih preduzeća.
Predsjednik UPRMBiH i član Uprave "Sparkasse banke" BiH Amir Softić pojasnio je da su srednja i mala preduzeća ključni generator godišnje dodatne vrijednosti u poslovnom sektoru svih otvorenih malih ekonomija, pa tako i Bosne i Hercegovine.
- Zato je važno da razmotrimo na koji način rizik države i kreditni rejting utječu na ponudu i potražnju kreditnog novca i u kojim razmjerima će novi regulatorni okvir utjecati na njegov razvoj - kazao je.
S jedne strane, kreditni rejting države određuje nivo kreditne potražnje i može utjecati na smanjenje nivoa kreditne ponude. S druge strane, novi regulatorni okvir treba da prevenira koncentraciju izloženosti bankarskog sistema ka rizičnijim finansijskim struktura. To je, kaže, važno u momentu monetarne politike niskih kamatnih stopa koja prirodno ohrabruje banke da niske kamatne stope i pad neto kamatnog prihoda kompenziraju s preuzimanjem višeg nivoa rizika.
- Ako znamo da, istovremeno, globalna ekonomija doživljava usporavanje, jasno je da je za državu kao što je BiH od značaja da ima stabilan bankarski sistem i dostatnu kreditnu potražnju koja bi prevenirala negativne fluktuacije u okviru poslovnog ciklusa - naglasio je.
Smatra da je, kako su u malim i otvorenim ekonomijama učinci monetarne politike limitirani, neophodno raditi na poboljšanju kreditnog rejtinga koji trenutno ne ide u prilog intenziviranju kreditne potražnje.
- To, prije svega, znači osiguranje boljeg poslovnog okruženja i većeg nivoa pravne sigurnosti i konačno adekvatan balans između makroprudencijalnih instrumenata i fiskalne politike. Tačka susreta ovih politika je upravo podrška malim i srednjim preduzećima, a njihov je razvoj krucijalan za privredni rast države. Stoga, to je tema kojom se svi moramo intenzivno baviti - kazao je.
Softić kaže da je bankarski sektor u završnoj fazi usklađivanja s evropskim direktivama te u tom smislu ''možemo očekivati definitivno veće kapitalne zahtjeve''.
- Možemo očekivati i određeno moguće pooštravanje kreditnih standarda, barem kad su u pitanju komitenti koji imaju slabije bonitete - kazao je.
Smatra da je bitno osigurati bolju investicijsku klimu, zasnovanu na boljoj političkoj, ali i pravnoj stabilnosti, kao i da se kompanije u realnom sektoru očiste od prepreka koje ih sprečavaju da dobiju kredite.
Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Endrju Dževel (Andrew Jewell) kazao je da je makroekonomska i finansijska situacija u Bosni i Hercegovini stabilna, ali politička neizvjesnost i slab rast u Evropi predstavljaju negativne rizike.
- MMF je spreman pregovarati novi program s vlastima u BiH čim se formira nova vlada Federacije BiH. Izvjesno je da će novi program biti fokusiran na reformu sektora zdravstva, povećanje transparentnosti i nadzora nad preduzećima u državnom vlasništvu - naglasio je.
Ističe da je već ''imao razgovore sa zvaničnicima na državnom nivou, kao i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, svi su zainteresirani za zaključivanje novog programa''.
- Sad je na njima da povuku naredni potez – poručio je.
Za drugi dan konferencije planirane su sesije koje bi trebale rezultirati i konkretnim prijedlozima rješenja u usko specijaliziranim bankarskim temama.
