BIHAĆ Gradonačelnik Šuhret Fazlić primio ministra Fahrudina Radončića

Radončić i Fazlić saglasni: Evropa mora više pomoći BiH u rješavanju migrantske krize

Dolazak državnog ministra sigurnosti u Bihać jasna poruka i opredjeljenje Ministarstva da se sjedište krize nalazi u ovom gradu

E. T. / Avaz.ba
24.02.2020 16:38

Aktuelna situacija u vezi s migrantskom krizom bila je tema današnjeg sastanka gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića s ministrom sigurnosti BiH Fahrudinom Radončićem. Sagovornici su se saglasili da će u slučaju eskalacije krize primijeniti vanredne mjere. 

Gradonačelnik Fazlić je u obraćanju nakon sastanka zahvalio Radončiću te istakao kako je dolazak državnog ministra sigurnosti u Bihać jasna poruka i opredjeljenje Ministarstva da se sjedište migrantske krize nalazi u Bihaću.

- Ja sam to rekao i na sastanku da se migrantska kriza nalazi u Bihaću i dijelom u Velikoj Kladuši i da smo mi ti koji smo najviše pogođeni. Više puta sam ponovio, želim i sad da to kažem, da smo mi ohrabreni ovim što je ministar Radončić uradio kako je stupio na dužnost. Mislim, prije svega, na posjetu Hrvatskoj, sastancima s ambasadorima, očekujem i bolju saradnju sa zvaničnicima u Republici Srpskoj. Također sam ga upoznao i sa situacijom koja je sad u Bihaću i s onim što nam se eventualno može desiti - rekao je Fazlić. 

On je istakao i kako je ovu priliku iskoristio i da bi upoznao ministra s tim da će, ukoliko se u Bihaću dese vanredne situacije, primijeniti vanredne mjere koje su i ranije primjenjivali, ali da je primarni interes vlasti interes građana i da će voditi računa prevashodno o tome. 

Ministar Radončić je istakao kako je zajednička procjena da, s obzirom na podatke da 100.000 migranata čeka u Grčkoj, ta kriza, nažalost, može eskalirati. 

- Želim da naša domaća javnost, a i međunarodni faktor zna nekoliko činjenica, ovaj kanton i ovaj grad su ekstremno opterećeni i dosadašnjim brojem migranata, nama je humanost o njima veoma važna, ali apsolutno prije toga su važni suverenost BiH i interes građana BiH. U tom smislu, ukoliko taj broj migranata eskalira, mi ćemo gledati da na svaki način budemo humani, ali građani moraju znati da se ne isključuju neke vanredne metode, a to su šatorska naselja izvan grada. I bilo koja naša reakcija, govorim o vlastima BiH, pa i ovoga grada, bit će takva da apsolutni prioritet bude interes domaćih građana i BiH - poručio je Radončić. 

Poručio je i kako se radi o međukontinentalnim problemima, naglasivši da nije riječ o ratnim izbjeglicama, nego ekonomskim migrantima. Prema njegovim riječima, samo prošle godine u BiH je stiglo "oko 30.000 ljudi ili nešto manje" te većina njih uopće nije htjela dati svoje lične podatke, odnosno legitimirati se.

- Mora prestati praksa da je ovo zemlja kroz koju migrant prolazi kako hoće, da potcjenjuje naše službe sigurnosti i naše policijske strukture, da se doseljava gdje hoće i da šeta koliko hoće i da se naše stanovništvo čini nesigurnim. Poštujemo evropske zahtjeve za budemo humani i, s obzirom na to da smo jedna od pet najsiromašnijih zemalja Evrope, ta humanost već je iscrpila sve naše granice - rekao je Radončić. 

Državni ministar sigurnosti je dodao i kako će "od naših evropskih prijatelja tražiti mnogo veće razumijevanje za ovu krizu, jer ti ljudi idu njima". 

- U tom smislu ja ohrabrujem sve političke aktere da se neke stvari nazivaju pravim imenom, a to je da mi ne možemo odgovoriti na ovakvu krizu s našim kapacitetima i da migranti moraju znati da ovo nije ruta kojom oni treba da se kreću - poručio je Radončić. 

Na pitanje novinara kako zatvoriti granicu sa Srbijom i Crnom Gorom za ilegalne migrante, Radončić je kazao kako u ovom trenutku BiH nedostaje 1.200 graničnih policajaca, kao i ozbiljna strategija jer je "tri godine migrantske krize neko spavao". On je još jednom ponovio da nije promijenjen nijedan zakon, niti je išta urađeno na jačanju policijskih i sigurnosnih struktura. Podsjetio je i da jedan graničar čuva 25 kilometara granice BiH. Kako je naveo, nije moguće odmah primiti potreban broj policajaca jer oni moraju proći obuku i konkurs, a sve to traje nekoliko mjeseci. 

  • Radončić: Vitalni nacionalni interes neće proći
    Radončić: Vitalni nacionalni interes neće proći Foto: Avaz

Odgovor Dodiku

Odgovarajući na pitanja novinara u vezi s dolaskom Frontexa te činjenicom da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik glasao protiv dolaska pripadnika Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu, Radončić je poručio kako je situacija u vezi s tim pitanjem vrlo precizna. 

- Ovo je problem koji mora da se posmatra kao regionalni i evropski, da sutra Federalna uprava policije počne da vraća migrante prema RS i kaže „vi nam ih 'divlje' ubacujete, mi ih vraćamo vama", da ne bismo imali taj ping-pong problem s njima, najbolje da napravimo državni plan i strategiju gdje RS treba da prihvati dio svoje odgovornosti za ovu situaciju. Odbijanje Frontexa i potezanje vitalnog nacionalnog interesa na ono što smo im poslali iz Ministarstva je potpuno nepotrebna stvar, pa Dodik kaže da mu Frontex smeta jer će međunarodni policajci biti između Srbije i RS, a oni će mu doći sleđa jer Frontex normalno radi sa Srbima. Ili ne shvata dovoljno problem ili je cilj nešto drugo, u tom smislu, ja očekujem da će on povući vitalni nacionalni interes, a da to neće proći - poručio je državni ministar sigurnosti. 

Ministar Radončić smatra kako trenutna politička kriza ne bi trebala utjecati na rješavanje migrantske krize. 

- Moja je procjena da su sve političke stranke u BiH, probosanske stranke, patriotske stranke i naš politički pluralizam i razlike ne daju milimetra prostora kada je u pitanju patriotizam, pa i rješavanje migrantske krize, da tu može naći neko neku pukotinu. Više se ta pukotina može naći u nesposobnosti, spavanju dosadašnje vlasti, da se pripremimo na ovaj udar koji neće, to stalno podsjećam, trajati jedno ljeto ili dva, ovo je proces koji će trajati više godina, a vjerovatno i više decenija, jer nam dolaze ekonomski migranti iz Pakistana, Irana, Iraka, Alžira, Maroka i oni hoće u EU. Prema tome, nevažne su te naše političke razlike na unutrašnjoj sceni, oni neka postoje, mislim da ćemo na ovim pitanjima biti svi vrlo jedinstveni - rekao je Radončić. 

Planirani sastanci

On je rekao i kako je danas trebao biti održan sastanak s ministrom unutrašnjih poslova Srbije Nebojšom Stefanovićem, ali da je susret u Beogradu odgođen iz nekih tehničkih razloga. 

- Naravno da nakon Hrvatske idemo u Srbiju. Mislim da je sastanak s kolegom iz Crne Gore dogovoren za nekoliko dana. Ići ćemo u Brisel, ići ćemo svugdje, ali poenta naših odlazaka u region je da to bude regionalni odgovor na krizu, a poenta naših odlazaka u Brisel, Beč, Berlin, Pariz je da te zemlje povećaju svoje finansijske i materijalno-tehničke mogućnosti pomoći Bosni i Hercegovini i da shvate da mi imamo limite preko kojih ne možemo prijeći, i kada je sigurnost u pitanju i kada je humanitarni aspekt u pitanju - rekao je Radončić.

Naglasio je da je 30 hiljada ljudi prošlo bez ozbiljne identifikacije.

- Ako sutra dođe do neke vrste, ne daj Bože, terorističkih akata u zapadnoj Evropi, niko nema pravo da kaže ''taj migrant je prošao kroz Bosnu i Hercegovinu, niko ga nije zaustavio'', jer nam nisu pomagali. Sigurnost njihovih zemalja najbolje se brani investicijom u sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine i ja sam ih na svim sastancima, a evo i javno, pozvao da povećaju sredstva za naše sigurnosne agencije - istakao je Radončić.

  • Radončić: 1.000 krivičnih djela je ozbiljna cifra
    Radončić: 1.000 krivičnih djela je ozbiljna cifra Foto: Avaz

Pravljenje potpuno zatvorene ograde prema BiH

Na novinarsku konstataciju da šatorsko naselje u USK nije rješenje i pitanje postoji li mehanizam da se migranti rasporede na teritoriji cijele BiH, Radončić je rekao: 

- Možete zamisliti situaciju da je KS donio odluku na svojoj Skupštini da ne želi nijedan migrantski centar. Mi imamo ponude naših prijatelja stranaca da se od naših kasarni naprave migrantski centri i mi ćemo u tom smislu nešto raditi. Problem je to što vi, kad tog migranta smjestite u Sarajevu ili Tuzli, za deset ili petnaest dana on nađe način da pobjegne i opet dođe ovdje, jer mu je to najbliža tačka prema Hrvatskoj. Hoću da kažem, mora odgovor biti jedna vrsta pravljenja jedne potpuno zatvorene ograde prema BiH. Mi zato sada nemamo resursa, ali s obzirom na to da je kriza dugog tipa, mi ćemo naći rješenje i najvažnije je da se počelo razmišljati i o jednom sistematičnom odgovoru upravljanja migrantskom krizom, jer, nažalost, toga dosad u BiH nije bilo. 

Pitanje je bilo i koliko je procesuirano krivičnih djela od ukupno 1.000 koje su napravili migranti. Radončić je kazao kako je to nadležnost kantonalne uprave policije koji raspolažu tim podacima. 

- Znam, ovo što sam danas čuo, da je u pitanju bilo jedno ubistvo ili jedno silovanje, ali 1.000 krivičnih djela je ozbiljna cifra. S obzirom na broj migranata koji je prošao, naći će se neko ko će to minimizirati da kaže na 30.000 ljudi to se dešava. Ne, među njima postoje ozbiljni sukobi, šiiti, suniti, onaj iz Pakistana, onaj iz Afganistana i to su ustvari sukobi i krivična djela koja nama nisu potrebna. Mi to možemo zaustaviti na jednostavan način tako što ćemo obeshrabriti migrante da prolaze ovuda, što ćemo poskupjeti rutu preko BiH jer će biti neperspektivna. U tom smislu nam je važno da imamo veoma neprobojnu granicu Hrvatske u smislu njihovog prolaska - odgovorio je Radončić. 

NA VRH