RAZGOVOR

Čibukčić: Toplovod Kakanj - Sarajevo strateška je investicija isplativa u svim segmentima

Idejni projekt završen, na reviziji

Čibukčić: Toplovod najznačajnija stavka kada je u pitanju zaštita zraka. Avaz

Piše: Avaz.ba

24.2.2020

Jedan od najznačajnijih projekata Fonda za zaštitu okoliša FBiH svakako je izgradnja toplovoda Kakanj - Sarajevo. Uz brojne benefite koje sa sobom nosi, jedan od istaknutijih je da predstavlja izlaz za bh. prijestonicu da se prestane gušiti u smogu.

Govoreći za „Avaz“ o toplovodu, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Fuad Čibukčić ističe da je, bez obzira na ulogu u društvu i zakonsku hijerarhiju, taj projekt najznačajnija stavka kada je u pitanju zaštita zrakau Federaciji BiH. 

Fond za zaštitu okoliša. ILUSTRACIJA

Ispunjavanje uvjeta

Do sada je, govori Čibukčić, mnogo posla urađeno. Idejni projekt u ovom trenutku je gotov. Radi se njegova revizija. Fond za zaštitu okoliša napravio je dva koraka u realizaciji tog generacijskog projekta.

- Jedan je bio studija opravdanosti koja je pokazala da je taj projekt sa socijalnog, ekonomskog, posebno okolinskog aspekta nezamjenjiv. Daje nam stabilnost elektroenergetskog sektora. Cijena izgradnje ukupno bi bila 239 miliona KM. Nažalost, sada je već završena izgradnja dionice autoputa do Kaknja, a tu smo mogli uštedjeti 75 miliona. To je sitnica u odnosu na investicije kao što su troškovi Zavoda zdravstvenog osiguranja za liječenje pacijenata oboljelih od teških oboljenja koja mogu biti uzrokovana i ovakvim zagađenjima. A da ne govorimo o ljudskim nesrećama i porodicama. U ovom trenutku tu energiju ispuštamo kroz dimnjak termoelektrane Kakanj, trošimo električnu energiju u postupku hlađenja vrele vode u termoelektrani Kakanj da bi se mogla ispustiti u rijeku Bosnu. Govorim vam da bi, prema prvim kalkulacijama, više od milijardu maraka za 30 godina utržila elektroprivreda, a ova investicija košta 239 miliona – pojasnio je direktor Čibukčić.

Kada su u pitanju ekološki parametri, pozitivni učinak budućeg toplovoda Kakanj - Sarajevo je nemjerljiv. Da se ne govori samo o Sarajevu, u Kaknju je samo 25 posto daljinski energije pušteno, već o svim općinama na tom putu - Ilijaš, Breza, Visoko itd.

- Naravno, cijeli sarajevski bazen preporodio bi se kada je u pitanju emisija štetnih plinova. I to pogotovo kada bismo ušli u izgradnju tercijarne mreže, gašenja individualnih ložišta – naglašava Čibukčić.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša, koji je za tri i po godine mandata pokrenuo i realizirao značajne projekte u oblasti zaštite okoliša u Federaciji BiH, pojasnio je sve benefite koje bi država s toplovodom Kakanj - Sarajevo dobila u više oblasti - od zaštite okoliša do energetike.

- Dakle, u ovom trenutku BiH se kreće ka Evropskoj uniji. Pretpostavka je da zemlja aspirant mora ispunjavati uvjete iz određenih poglavlja kada dobije kandidatski status. Poglavlje 17. i 25. u vezi s energetskom efikasnošću dva su najopširnija poglavlja koja se moraju tretirati i obratiti zakonskim okvirom te uspostaviti legislativu i uskladiti je sa EU. U tom trenutku, a već i sada, Evropska energetska zajednica sprečava bilo kakvu investiciju u termoblokove u FBiH i gura nas prema obnovljivim izvorima energije. I to je sjajno. Međutim, iskakanjem termoelektrane Kakanj, imate blokove za koje bih ja rekao da su vremešni, zahtijevaju servis, obnavljanje, proširenje kapaciteta. Moramo ispuniti najmanje 50 posto iskorištenosti tone sagorenog uglja da bismo dobili dozvolu da termoelektrana može nastaviti. U tom procesu moramo ispuniti najmanje tih 50 posto. Kogenerativnim pristupom, kada bismo kaptirali tu energiju koja je nusprodukt proizvodnje električne energije u termoelektrani Kakanj, imali bismo 74 posto korisnosti sagorene tone uglja. I bez ikakvih problema termoelektrana Kakanj nastavila bi sa radom, mogla bi se servisirati. Također, prema projektu, za 30 godina prodajom toplinske energije, koju sada ne prodaju, prihodili bi bili više od milijardu i 130 miliona KM – istakao je Čibukčić. 

Niža cijena

Jedan od vrlo značajnih aspekata kada je u pitanju toplovod Kakanj - Sarajevo jeste i socijalni. Građani svojim operaterima trenutno plaćaju određenu cijenu za daljinsko zagađenje, i to svih 12 mjeseci. U novoj varijanti plaćali bi onoliko i kada uključe dotok toplinske energije u svoje domove s kalorimetrom, i to tačno koliko su potrošili.

Čibukčić kaže da bi i cijena bila sigurno tri puta niža od ove sadašnje.

- Uz to, ne bismo ovisili ni o kakvim isporučiocima plina, koristili bi našu energiju. To je taj ekonomski aspekt. Razmišljali smo čak da iz te cijene koja će biti daleko prihvatljivija građanima ipak procent zadržimo i oformimo fond iz kojeg bi se sufinansirale ugrožene kategorije građana koji ne mogu samofinansirati daljinsko zagrijavanje. Pogasili bi individualna ložišta i priključili ta kućanstva na daljinsko zagrijavanje. Šezdeset posto Vogošće, sva naselja Šip, Koševsko Brdo... svi bi mogli biti prikopčani na taj vid energije i na taj način pogasiti individualna ložišta, ali i sva naselja i mahale koje gravitiraju tom kretanju toplovoda mogle bi se priključiti. A vlade i općine bi mogle iz ovog fonda koji bi se uspostavio sufinansirati širenje te tercijarne mreže koja bi bila sjajna – kazao je direktor Čibukčić.


Brojni drugi projekti koji doprinose smanjenju zagađenja

Budući toplovod Kakanj - Sarajevo krupna je mjera za smanjenje zagađenja zraka u Sarajevu, ali direktor Čibukčić naglašava da ih ima još.

Fond putem svojih javnih poziva sufinansira projekte odgovornih kompanija ili općina, gradova, kantona koji dođu s projektom.

- Fond je sufinansirao utopljavanje općine Novo Sarajevo koja pravi 29 hiljada toma emisija manje godišnje. To je fantastična stvar. Također i Klinički centar te mnoge druge javne ustanove, škole, gdje smo sufinansirali utopljavanje. Treba razmišljati, naravno, i da ćemo kada dobijemo kandidatski status pola sredstava izdvajati i na individualna ložišta i stambene objekte. Isto tako, imamo Hercegovinu, gdje se broj sunčanih dana penje na više od 270 i gdje bi iskoristivost solarne energije bila maksimalna. Solarni paneli su tehnološki i, naravno, finansijski daleko uznapredovali. U današnje vrijeme, solarni panel se kao maltene alufolija može ugraditi na prozor i proizvoditi električnu energiju – kaže Čibukčić.

Dodaje kako Sarajevo leži na izvorima tople vode koja bi se putem toplotnih pumpi mogla koristiti za zagrijavanje i hlađenje stanova.

- Imate niz mjera. Saobraćaj u pokretu mora biti regulisan, učesnici u saobraćaju moraju ispunjavati određene norme. Kada se desi uzbuna zbog zagađenja, isključuju se stari automobili, ali to nije sistemsko rješenje. Zemlje u okruženju već kreću u realizaciju programa koji direktno utiču na to da se poveća broj hibridnih vozila na cestama – govori Čibukčić.

Naveo je da je Fond za zaštitu okoliša FBiH preuzeo najbolje evropske prakse te postigao nulu emisije štetnih plinova u dnevnim aktivnostima. I to tako što je nabavio električne romobile i bicikla, a odnedavno i dva Golfa.

- To je prva javna ustanova u BiH koja je dostigla rezultat od nula posto emisije štetnih plinova u svojim operacijama – zaključio je Čibukčić.


ČUVAJMO

Naš okoliš i zbog naše djece.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.