Federalna ministrica finansija i zapovjednica Štaba civilne zaštite FBiH Jelka Milićević izjavila je da u drugom kvartalu ove godine Federaciju BiH očekuje "zaleđena" ekonomija, a već u trećem blagi oporavak, dok se u četvrtom kvartalu očekuje da se i globalna ekonomija stabilizira i da će se to pozitivno odraziti i na nas.

- Podaci za prvo tromjesečje nisu baš referentni, jer je tek od polovine trećeg mjeseca stanje prirodne nesreće. U ovom tromjesečnom razdoblju prihode od PDV-a imamo veće za 10 posto, a prihodi od poreza na dobit su manji, jer je pomaknut rok za predaju poreznih bilanci i plaćanje konačnih obaveza za porez na dobit za 2019. godinu. Mnoge firme još nisu isplatile plaću za treći mjesec, tako da nemamo cjelovite podatke o porezu na dohodak i podaci o padu tih prihoda još nisu reprezentativni i ne bismo u ovom trenutku mogli govoriti da se radi o nekom drastičnom padu - kazala je ministrica Milićević za "Večernji list".

Istaknula je kako se očekuje da će se poremećaji dogoditi po naplati svih poreza i na svim nivoima, uključujući kantone i općine.

- U tom smislu, mi smo radili projekciju, iako je to nezahvalno, jer i Svjetska banka i MMF procjene rade skoro na dnevnoj osnovi i izlaze s drugačijim podacima. Radili smo široku analizu na temelju svih podataka koje imamo i otprilike za ovu godinu, a uz dobar prvi kvartal po svim osnovama, nama će pad prihoda od poreza biti oko 15 posto, od 15 do 17 posto pad prihoda za penziono osiguranje i očekujemo pad poreza na dobit između 20 i 25 posto. Želimo vjerovati da se ova predviđanja neće baš u cijelosti ostvariti. To je situacija koju ćemo morati sanirati i naredne godine, a možda i 2022. godine. U drugom kvartalu ove godine očekujemo da imamo "zaleđenu" ekonomiju, a da već u trećem imamo blagi oporavak. U četvrtom kvartalu očekujemo da se i globalna ekonomija stabilizira i da će se to pozitivno odraziti i na nas - izjavila je Milićević.

Upitana očekuje li da Zakon o ublažavanju ekonomskih posljedica dobije podršku u federalnom Parlamentu i što će on značiti za domaću ekonomiju, Milićević je kazala kako je Zakon na određen način poruka poljoprivrednicima "da smo u ovoj situaciji mi kao Federacija spremni podnijeti dio tereta s kojim se oni suočavaju".

- Isto tako, očekujemo da i oni sa svoje strane ulože napore kako bi zadržali što veći broj radnika i kapacitete, jer se nadamo da će sve ovo kratko trajati. Trebamo znati da uz federalni imamo i 10 kantonalnih, 80 općinskih budžetskih i kada sve to zbrojimo, mislim da zajednički možemo podnijeti ekonomske posljedice epidemije - ocijenila je ministrica Milićević.

Na pitanje kada očekuje da budu operativna sredstva iz aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, Milićević je kazala kako se procedura mora provesti, i to, osim odobravanja od Odbora direktora MMF-a, uključuje i proceduru u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

- Ja očekujem da bi sve to moglo biti završeno u roku od mjesec - kazala je Milićević i pri tome podsjetila kako je riječ o kreditnim, a ne o donatorskim sredstvima.

- U ovom trenutku, to su sredstva koja su najbrže raspoloživa za poduzimanje određenih mjera za saniranje situacije u kojoj se nalazimo. Moj je stav od početka da smo svi pogođeni ovom situacijom i da svima mora biti omogućeno korištenje ovih sredstava MMF-a. U tom smislu smo i zagovarali ideju da se kreditna sredstva podijele i s Brčko distriktom, a unutar Federacije i s kantonima. Svi imaju pad prihoda i svima treba pomoć. Pošteno to treba sagledati i podnijeti zajednički teret krize - smatra Milićević.

Prema njenim riječima, od 400 miliona, koliko bi trebalo pripasti Federaciji, 200 miliona se planira u federalnom budžetu, a 200 miliona da će se spustiti na budžete kantona.

- U ovom trenutku je jedini kriterij za raspodjelu oko kojeg se svi slažemo broj stanovnika, jer sve se veže za taj broj. Naravno, mi ponovo prepoznajemo situaciju u kojoj su dva kantona s najmanjim brojem stanovnika, a to su Posavski i Bosanskopodrinjski. Mislim da ćemo zajednički iznaći rješenje kako nadomjestiti nedostajuća sredstva tim kantonima - utvrdila je.

Upitana kada građani mogu očekivati ublažavanje restriktivnih mjera zbog koronavirusa, odgovorila je kako ovakve restriktivne mjere dugoročno nisu dobre, jer njima se može zaštiti zdravlje ljudi, ali ne mogu se osigurati sva druga prava i potrebe građana, uključujući i pravo na rad.

- Mi u svakom smislu pratimo šta se događa u okruženju i ostatku Evrope. Vjerujem da ćemo i naše zapovijedi, koje važe do 30. aprila, preispitati i od zdravstva dobiti procjene šta od sadašnjih mjera možemo ublažiti kako bi ekonomija i društveni život u Federaciji nastavili koliko-toliko normalno funkcionirati - zaključila je Milićević.