RAZGOVOR Vrhunski poznavalac historije Sarajeva za „Avaz“

Mufid Garibija: Sada je čaršija drugačija, za ramazan se ništa nije radilo

Moram priznati, sada je Čaršija drugačija, kao nekada kada za vrijeme ovog mubarek mjeseca ništa nije radilo, kazao je Garibija

D. Bašić / Avaz.ba

Garibija: Ramazan u Sarajevu počeo za vrijeme Isa-bega Ishakovića

Foto: S. Saletović


Ima jedna poslovica koja kaže: Ne daj Bože da Stambolu šta bude, Sarajevo ga može zamijeniti, a kada bi Sarajevu šta bilo, Stambol ga ne može zamijeniti. Kazao je ovo na početku razgovora za „Avaz“, govoreći o historiji Sarajeva, Mufid Garibija, vrhunski poznavalac historije šehera.

Male kuće

- Ramazan je počeo davno u Sarajevu. Još kada je Isa-beg Ishaković došao u Sarajevo i tada su ramazani počeli izlaziti napolje. Tada je bilo malo muslimana, koji su tada bili tzv. sufije, derviši, oni su obilježavali bajrame, ramazane, ali to je sve bilo tiho. Davne 1457. godine Isa-beg Ishaković, koji je vladao ovim prostorima, pomjerio je Sarajevo podizanjem glavnih objekata. Ramazan, i svi običaji i svi farzovi, polako sve to drugačije izgleda kada se uspostavila prva džamija. Upravo tada je počela intimnost iz malih kuća izlaziti vani – kazao je Garibija govoreći o historiji ramazana u Sarajevu.  

Garibija pojašnjava da je ramazan počeo u tom periodu dobivati posebnu draž na ovim prostorima.

- U doba Gazi Husrev-bega totalno se ramazan iznio u javnost i u tom periodu nastaje somun. Tradicionalna hrana, hljeb. Bila je jedna pekara kod "Imareta", koja je jedina sačuvana. Tada je on zatražio da mu naprave pecivo koje će odgovarati i bogatima i siromašnima. Vrlo je interesantno da se čovjek koji je to napravio zvao Samun, odnosno Somun, i tako je to pecivo dobilo po njemu ime. Pecivo je bilo jedinstveno, odgovara i bogatima i siromašnima, i sada je to sarajevski brend - pojašnjava Garibija.

  • U 21. stoljeće došli smo u situaciju da smo ramazane izbacili iz kuća

    U 21. stoljeće došli smo u situaciju da smo ramazane izbacili iz kuća

    Foto: S. Saletović


Nekadašnje Sarajevo

Smatra da je upravo pandemija koronavirusa dovela u poziciju nekadašnje Sarajevo da se vrate iftari u kuće i da se vrati iftarsko druženje.

- U novi vakat, u 21. stoljeću, došli smo u situaciju da smo ramazane izbacili iz kuća. Obredi u džamiji, a iftarilo se u kafanama, u kojima to nije bilo pristojno. Ovo nam se desilo da se ramazan vrati u kuće. Moram priznati, sada je Čaršija drugačija, kao nekada kada za vrijeme ovog mubarek mjeseca ništa nije radilo. Poslije iftara se otvarala poneka kafana - zaključio je Garibija.

Sarajevo je duhovni centar ne samo muslimana

Sarajevo je multinacionalni grad i jedan od rijetkih gradova gdje se prožimaju sve kulture i vjere, gdje je visoka tolerancija.  

- Sarajevo je otvoren grad, ono je dalo neke posebnosti. Sarajevo je svet grad. On je duhovni centar ne samo muslimana. Ljudi druge vjere nikada nisu htjeli da remete ovaj mjesec i uvijek su ga poštovali. Nekada kafane koje su prodavale alkohol nisu to radile za vrijeme ramazana - kazao je Garibija.

Više o temi Mufid Garibija

STARO SARAJEVO
U narodu se objekt zvao ’uglasta kuća’
STARO SARAJEVO
Na Mošćanici bilo više od 50 mlinova
NA VRH

Komentari

Podijeli članak na