Nakon okupljanja, potpisivanja peticije, te zahtjeva odgovornima da izgradnja betonskog zida na obali Drine bude zaustavljena, predstavnici stanovnika goraždanskog naselja Luka svoje su primjedbe na način izgradnje obaloutvrda iznijeli i na zajedničkom sastanku sa odgovornima koji su uključeni u ovaj projekat.
Dobili su obećanje da će se u narednih nekoliko dana razmotriti mogućnost da visina zida, kojim je Luka odvojena od rijeke, bude smanjena, ali ne i da će nastavak izgradnje armirano - betonskog objekta dugog oko 460 metara biti obustavljen.
- Nisu ispunjeni zahtjevi građana, jer mi smo tražili da se obustavi izgradnja zida. Rekli su da će nastaviti graditi, a da ćemo u međuvremenu tražiti rješenje što je apsurd i bacanje prašine u oči ovom narodu. Očekujemo da mjesna zajednica Goražde 3 sazove zbor građana, a u skladu sa zakonom ćemo se boriti za svoja prava – kazala je, nakon sastanka, Senka Dedović, predstavnica građana Luke.
Izgradnja obaloutvrda na rijeci Drini finansira se kreditom Svjetske banke, koji se realizira posredstvom Vlade FBiH i Ministarstva vodoprivrede FBiH, a nezadovoljstvo građana kulminiralo je nakon što je na dijelu obale podignut armirano – betonski zid, koji u potpunosti sprječava pogled na rijeku. Oni ističu da im se njihov način života iz temelja mijenja, da će njihova imovina sada biti obezvrijeđena, ali sumnjaju i u to da će ih zid zaštititi od poplava, koje su im do sada uzrokovale uglavnom podzemne vode.
Tokom sastanka su iznijeli i primjedbe da ih niko nije pozivao na javne rasprave o projektu, da nisu urađena geodetska istraživanja tla, istakli su da poplava u Goraždu prvenstveno ovisi od koordinacije u radu hidroelektrana Mratinje u Crnoj Gori i Višegradu, a da se je projektirana visina obaloutvrda u centru grada mogla smanjiti širenjem korita uzvodno.
S druge strane čuli su se odgovori da cilj nije obezvrijediti imovinu nego zaštititi je, da se prodor podzemnih voda u tlo sprječava betonskom podzemnom stopom, da je projektant bio limitiran na pojas ranije eksproprisanog zemljišta i da su razlog pojedinim rješenjima smanjenje troškova izgradnje, te da se vizuelni efekti u Luci mogu popraviti planiranom izgradnjom šetališta i sadnjom drveća.
Direktor Ureda za implementaciju projekata u šumarstvu i poljoprivredi u okviru Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Alojz Dunđer, kazao je da je zatečen onim što je iznešeno na sastanku, te da očekuje da građani dostave svoje primjedbe, koje će biti proslijeđene i Svjetskoj banci.
- Ovdje se mora voditi računa o činjenici da po već urađenim studijskim dokumentima razina proticaja vode, kada je riječ o zaštiti od stogodišnjih voda, varira od 3.300 kubika u sekundi a negdje i do 4.000. Ovo rješenje garantira zaštitu na razini od 3.400 kubika u sekundi. To je bila osnova za ovakvo projektno rješenje – kazao je Dunđer.
Dok se očekuje odgovor hoće li sporni zid biti skraćen, važno je i kako će izgradnja obaloutvrda biti rađena uzvodno, kroz sami centar Goražda. Već se čuju protesti građana da izgradnju sličnog zida, koji bi Drinu praktično pretvorio u kanal, neće dopustiti.
- Mi nemamo ništa protiv zahtjeva građana i da su Bog d’o bili na javnim raspravama 2013. i prošle godine. Ovdje se, vidimo, puno umiješala i politika. Vidimo koliko je došlo političara danas da daju podršku, ali i da razvodnjavaju pa pominju i izgradnju hidrocentrale što veze nema jedno s drugim. Obala kroz centar grada ostaje na istoj visini i radiće se sasvim drugi princip obaloutvrda sa mehaničkim podizanjem. Traži se i nova opcija i ako ona bude bolja sigurno će biti prihvatljivija. Bitno je samo da se projekti ne zaustavljaju, jer zaustaviti novih 20 miliona i kod Svjetske banke dobiti minus to je nešto opasno po budućnost ovog grada – kazao je gradonačelnik Muhamed Ramović.
