ISTRAŽUJEMO

Lokalne vlasti i firme za 2 mjeseca zatražile 78 miliona maraka kredita

Intenziviranje zaduživanja može se povezati s kašnjenjem raspodjele MMF-ovog novca u FBiH, kaže Čavalić

Brojna preduzeća i lokalne zajednice zatražili kredite. PrintScreen

Piše: E. Halimić / Avaz.ba

24.6.2020

Lokalne institucije, općine, gradovi i komunalna preduzeća u BiH zatražili su putem javnih nabavki više od 78 miliona maraka kredita

Svjedoče tome brojni tenderi objavljeni na Portalu javnih nabavki u BiH.

Ko su rekorderi

Među rekorderima po visini kredita je preduzeće „Putevi RS“, koje je raspisalo tender za javnu nabavku kreditnih sredstava u iznosu od 13 miliona KM. Tu je, također, i Gradska uprava Grada Doboja koja je u više navrata tražila kreditno zaduženje od 10 miliona maraka. Više od pet miliona KM zatražio je i Grad Gradiška, dok su Rudnici mrkog uglja Banovići raspisali tender za iznos od tačno pet miliona KM.

Za nešto manji iznos pokušavaju se zadužiti „Pošte Srpske“, odnosno 1,5 miliona KM, a isti iznos tražilo je i Kantonalno preduzeće iz Sarajeva „Vodovod i kanalizacija“.

U uvjetima pandemije koronavirusa shvatljiva je potreba za dodatnim finansiranjem, međutim, zabrinjava činjenica da će većina spomenutih kredita biti realizirana putem komercijalnih banaka, koje u svijetu finansija nisu među najpovoljnijima.

A treba podsjetiti i da se BiH u vrijeme pandemije kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zadužila za 330 miliona eura. Međutim, taj novac još nije raspoređen lokalnim zajednicama.

Skriveno zaduživanje

Ekonomista Admir Čavalić kazao nam je da se intenziviranje ovakvog načina kreditnog zaduživanja može povezati s kašnjenjem raspodjele MMF-ovog novca u FBiH.

Čavalić: Zabrinjava nenamjenski utrošak sredstava. Arhiv

- Niži nivoi imaju već značajnih problema pa zato na ovaj način to pokušavaju prevazići. Drugi problem su javne kompanije na lokalnom nivou, jer je i MMF u svom posljednjem izvještaju upozorio na problem prezaduženosti i prekapacitiranosti javnih preduzeća – pojasnio je Čavalić.  

Dodao je da je u značajnoj mjeri prisutan fenomen skrivenog zaduživanja, jer kada se govori o ovoj temi, svi obraćaju pažnju na nivo entiteta ili kantona.

- Dok se ovakva skrivena zaduživanja ne analiziraju, već se prikazuju na kraju kao kumulativno zaduženje. Ipak, općinski i kantonalni nivoi nemaju problem s prezaduženošću, što se ne može reći za komunalna preduzeća – naglasio je Čavalić.

Zabrinjava, kaže, nenamjenski utrošak tih sredstava, bez bilo kakve jasne razvojne strategije.

Bez političke kontrole

- Kad govorimo o kontroli, sve se svodi na politiku, dakle, djelovanje pozicije i opozicije. Revizorski izvještaji, generalno, ne donose nikakve koristi, pa čak ni na nivou Federacije i kad su u pitanju federalna preduzeća. U posljednje vrijeme se pokazalo da FBiH ne može upravljati kantonima i načinom na koji se oni zadužuju i vraćaju kredite, a da ne govorimo o još nižim nivoima vlasti - kazao je Čavalić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.