Mreža za izgradnju mira, koalicija koja okuplja 210 članica, organizacija i škola iz cijele BiH, a koja djeluje sa ciljem da gradi održivi mir u Bosni i Hercegovini, povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici izrazila je saosjećanje s porodicama žrtava i iskazala nadu da će uskoro biti pronađeni posmrtni ostaci žrtava koji do sada nisu.
Iako je 1993. godine Srebrenica proglašena zaštićenom zonom Ujedinjenih nacija, odnosno izuzeta od oružanih napada, to nije spriječilo da se tokom šest dana, od 11-16. jula 1995. godine u Srebrenici počini genocid nad osobama nesrpske nacionalnosti, najstrašniji zločin na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata. Prema istraživanju Istraživačko dokumentacionog centra, kao posljedica ratnog zločina genocida u Srebrenici su stradale 8372 žrtve. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na 150 lokaliteta, od čega je više od 70 primarnih, sekundarnih i tercijarnih masovnih grobnica.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je u svojim pravosnažnim presudama potvrdio da ratni zločini počinjeni u julu 1995. godine u Srebrenici predstavljaju genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja. Theodor Meron, tadašnji predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju poručio je 2004. godine, nakon donošenja prve pravosnažne presude za genocid u Srebrenici: "Žalbeno vijeće nedvosmisleno izjavljuje da osuđuje ovu duboku i trajnu ozljedu koja je nanesena i naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom - genocid. Oni koji su odgovorni za njega nosit će ovaj žig i on će služiti kao upozorenje drugima koji pomisle da izvrše jedan takav čin u budućnosti".
Prema podacima Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH) za zločine počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Hrvatskoj i Srbiji osudili su ukupno 47 osoba na preko 700 godina zatvorske kazne, od čega su tri pravosnažne doživotne i jedna prvostepena doživotna zatvorska kazna - za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine koje su u julu 1995. godine počinjeni u Srebrenici. Uprkos utvrđenim činjenicama i sudskim presudama prisutni su napori da se vrši revizija prošlosti i da se genocid u Srebrenici negira u društvenim i institucionalnim politikama.