STARO SARAJEVO

Od Zagreba 1960. godine kupili dvospratne ’Londonce’

Prva autobuska linija je zvanično puštena u saobraćaj 1. maja 1948. Mladi prepadali plašljive sugrađane da će se autobus prevrnuti u krivini

Stara slika “Londonca” u gradu. Arhiv

Piše: M. DAKIĆ

26.7.2020

Danas smo svjedoci da neki evropski gradovi naručuju i u promet puštaju dvospratne autobuse, kako bi svoj grad učinili šarmantnijim, ali i osigurali prijevoz građanima. Jedan od tih gradova je i Skoplje.

Pored ostalih vrijednosti koje ovaj lijepi grad čuva, danas je prepoznatljiv i po crvenim dvospratnim autobusima, nalik onima u Londonu.


Visoki autobusi

- Naše Sarajevo je nekada imalo takve autobuse i jedno vrijeme bilo poznato po takozvanim “Londoncima”. Danas ih više nema u Sarajevu, ali se rado sjećamo vremena kada su se ovi visoki autobusi prvi put pojavili u uskim sarajevskim ulicama - govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada. 

Odmah nakon Drugog svjetskog rata krenulo se u obnovu i modernizaciju Sarajeva. Jedna od važnih stavki bilo je uspostavljanje efikasnog javnog gradskog prijevoza pa su, između ostalog, uspostavljene i prve autobuske linije u Sarajevu, što je znatno ubrzalo ritam života u gradu. Prva autobuska linija je zvanično puštena u saobraćaj 1. maja 1948. godine, simbolično obilježavajući Praznik rada, kao i godišnjicu puštanja u rad prvog tramvaja. Bila je to linija Marindvor - Ilidža, išlo se starim drumom koji u taj vakat još nije bio ni asfaltiran, nego popločan granitnim kockama. Na početku su se kupovali polovni autobusi, a kako je država jačala, tako su se nabavljala bolja vozila.


Evropski trend

- Jedna od najznačajnijih nabavki autobusa desila se 1960. godine kada je Sarajevo od Zagreba kupilo više „Leyland“ dvospratnih autobusa, odnosno “Londonaca”. Prije toga, Zagreb ih je kao polovne kupio iz Londona. Bili su dugi 9, široki 2,5 i visoki 4 metra. Imali su kapacitet prijevoza 70 putnika istovremeno, što je daleko premašivalo sve mogućnosti ostalih autobusa u gradu. „Londonci“, kako ih je narod zvao, proizvedeni su davne 1946. godine, a kada su stigli u Sarajevo, već su bili prešli 1.300.000 kilometara, što govori o izdržljivosti njihovih motora – navodi Garibija. 

Nije ih bilo mnogo u gradu, ali su predstavljali pravu atrakciju, u „Londoncu“ se vozio i ko je trebao i ko nije, samo da iskusi taj doživljaj, naročito vožnje na spratu.

- Ovi autobusi su uvijek bili puni, a mladi su pogotovo hrlili da se voze na spratu i prepadaju plašljive sugrađane da će se autobus prevrnuti u krivini. Mnogi vjeruju da je glavni razlog njihove kupovine bio praćenje evropskog trenda, a zanimljivo je da su autobusi „Londonci“ u grad došli skoro istovremeno s tramvajima “Vašingtoncima”, što je možda bila i svojevrsna politička poruka tadašnjih vlasti - pojašnjava Garibija.

Autobuse FAP nabavili iz Priboja

Ekonomski rast grada omogućio je modernizaciju voznog parka sarajevskog gradskog saobraćajnog preduzeća. Prvo je iz Londona kupljeno nekoliko desetina novih autobusa iste marke “Leyland”, ali ovi nisu bili dvospratni. Jugoslavija je, u međuvremenu, i sama počela proizvoditi autobuse, pa je Sarajevo nabavilo veliki broj autobusa marke FAP iz Priboja. Osim autobusa, u Sarajevo tada dođoše i minibusevi istog proizvođača, koji su se pokazali naročito korisnim za vožnju i manevriranje po strmim i uskim mahalama padinskih naselja

Pred ZOI krenuli prvi trolejbusi

- Ubrzo nakon uvođenja „Londonaca“ autobuski i tramvajski saobraćaj ujedinit će se u jedno gradsko prijevozno preduzeće. Ovo preduzeće će u saradnji s tadašnjom vlasti uskoro napraviti i prvu žičaru u tadašnjoj Jugoslaviji. Javni prijevoz tada je davao poseban šarm Sarajevu, a današnja srednja generacija se rado prisjeća tog vremena. Pred Zimske olimpijske igre Sarajevom će početi voziti i prvi trolejbusi koji su se brzo raširili gradom, a mreža je došla čak i do Vogošće. Preduzeće GRAS je imalo i vlastitu taksi službu, a uoči agresije izgradilo je i kosi lift na Ciglanama. GRAS je bio jedno od najjačih saobraćajnih preduzeća u Jugoslaviji – ističe Garibija.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.