IZBORI NAKON 12 GODINA

Bošnjaci u Mostaru: Zajedno ili u više kolona?

Šta zagovaraju SDA, SBB, SDP i DF

Piše: Fadil Mandal
03.08.2020 17:29

Mostar: Krenule kalkulacije o mogućim predizbornim savezima

Foto: Arhiv

Junski potpisi lidera SDA i HDZ-a Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića na dogovor o održavanju izbora u Mostaru nisu se bili ni osušili, a već su u javnosti, doduše potiho, krenule kalkulacije o mogućim predizbornim savezima i kombinacijama za krojenje nove vlasti u gradu na Neretvi. 

Te su se glasine i romori počeli pojačavati dvadesetak dana kasnije, kada su 8. jula u Parlamentu BiH u oba doma prihvaćene izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na izbore u Mostaru.

Zbijanje redova

Dvije su ključne nepoznanice pred izbore koje je CIK zakazao za 20. decembar ove godine: hoće li HDZ i njegovi partneri iz HNS-a uspjeti zadržati poziciju gradonačelnika u svojim rukama te da li će probosanske i probošnjačke stranke uspjeti napraviti zajedničku listu ili će u trku za što više mjesta u Gradskom vijeću Mostara krenuti u odvojenim kolonama.  

Gradska organizacija SDA već je dva puta u posljednjih mjesec pozvala na formiranje jedinstvene mostarske liste svih probosanskih stranaka.

Sličnu inicijativu odmah nakon postizanja dogovora Izetbegović - Čović imao je i SBB. Iz ove stranke tada su načelno podržali zajednički izlazak na izbore u Mostaru, po uzoru na jedinstvenu listu probosanskih i probošnjačkih stranaka koja je napravljena za predstojeće lokalne izbore u Srebrenici.

Od ostalih većih stranaka u SDP-u za sada odbijaju mogućnost da njihovi kandidati budu na istoj listi s kandidatima SDA, dok u lokalnoj Demokratskoj fronti u Mostaru podržavaju zajedničku listu, uz prateće odapinjanje otrovnih strelica prema kolegama iz SDP-a.

  • Izetbegović i Čović: Potpise na dogovor stavili u junu
    Izetbegović i Čović: Potpise na dogovor stavili u junu Foto: Arhiv

Upravo zbog latentnog sukoba dvije najveće stranke na ljevici, mnogi su skeptični da bi u Mostaru moglo doći do zbijanja redova probosanskih i probošnjačkih snaga. Kod takvog razvoja situacije, prema informacijama iz krugova mostarskih filijala ključnih političkih subjekata, ostaje otvoreno više opcija formiranja različitih predizbornih saveza.

Prema jednoj varijanti, na izbore bi u jednoj koloni išli SDA i DF, mada je više nego očigledno da se Željko Komšić plaši da ostane sam u koaliciji sa SDA jer mu prijete potpuna marginalizacija i tihi nestanak s političke scene. Da stvar po DF bude teža, izlazak Fahrudina Radončića iz Vijeća ministara BiH pokazao je da koalicija SDA, SBB-a i DF-a na državnom nivou faktički ne postoji.

U odvojenoj koloni, u ovoj varijanti, nastupili bi SBB, SDP i još neke lokalne stranke.

Druga varijanta podrazumijeva savezništvo SDA, SBB-a i DF-a, a SDP bi krenuo samostalno sa svojom listom. Postoji i treća opcija - potpuno odvojeni izlazak svih većih stranaka, gdje bi SDA, SBB, SDP i DF u borbu za 35 mjesta u Gradskom vijeću Mostara krenuli sa samostalnim listama.

Rasipanje glasova

Ovom scenariju, sudeći prema informacijama iza kulisa, oštro se protivi čelništvo Islamske zajednice i u Mostaru i u centrali u Sarajevu. Njihove simpatije i podrška okrenute su u pravcu stvaranja jedinstvenog predizbornog fronta, gdje se ne bi prosipali bošnjački glasovi i gdje bi se ograničila i osujetila moguća dominacija HDZ-ove koalicije u novom sazivu Gradskog vijeća Mostara. 

U svakom slučaju, vrijeme za dogovor neumitno curi, a avgustovski kolektivni odmori političara i jasna pravila CIK-a za prijave kandidatskih lista dodatno skraćuju rokove za postizanje eventualnih predizbornih sporazuma za Mostar.

Kako god te liste, na kraju, izgledale, svaki od lidera probosanskih i bošnjačkih stranaka morao bi imati na umu da od načina funkcioniranja vlasti u Mostaru umnogome zavisi i sudbina BiH, ali i sudbina bošnjačko-hrvatskih odnosa.

Podijeljen i nefunkcionalan Mostar širom otvara vrata trećem entitetu. Jedinstven, funkcionalan i harmoničan život Hrvata, Bošnjaka i Srba, odnosno svih građana u Mostaru, garancija je opstanka iste takve Bosne i Hercegovine.

Novi način izbora vijećnika

Usaglašeni model izmjena izbornih pravila za Mostar podrazumijeva izbor 22 vijećnika sa šest izbornih jedinica i to tako da Gradsko područje Sjever daje dva vijećnika, Stari Grad pet, Jugoistok dva, Jug dva, Jugozapad 7, a Zapad četiri. S Gradske liste bira se još 13 vijećnika. Nijedan od konstitutivnih naroda ne može imati više od 15 vijećnika u Gradskom vijeću Mostara koje broji ukupno 35 vijećnika.

Šanse nezavisnih kandidata

Dugogodišnji lokalni aktivisti i borci za ljudska prava u Mostaru, Husein Oručević i Marin Bago, najavili su nedavno ulazak u političke vode. Na predstojećim lokalnim izborima 20. decembra planiraju nastupiti kao nezavisni kandidati okupljeni oko liste "Pravo na grad". 

U gradu u kojem dvadeset pet godina nakon rata još tinja široko rasprostranjeno međusobno nepovjerenje između Hrvata, Bošnjaka i Srba, ogromno i pozitivno iznenađenje bio bi uspjeh bilo koje nezavisne multinacionalne liste.

Analitičari, stoga, ne daju velike šanse Oručeviću i Bagi. Pritom priznaju da lokalni zeleni i građanski aktivisti širom Evrope u posljednje vrijeme postižu iznenađujuće dobre rezultate i na lokalnom i na državnom nivou, ali se ta analogija teško može ostvariti u zemlji kakva je BiH.

Komentari

NA VRH