Bosna i Hercegovina nema nikakav potencijal za energetsku neovisnost, kazao je u razgovoru za „Dnevni avaz“ dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

Dodao je da ono čemu se može težiti jeste smanjenje ranjivosti na energetske šokove i diverzifikacija izvora snabdijevanja.

Brojni planovi

Prema njegovim riječima, geopolitički pristup energetskim pitanjima neodvojivo je povezan s energetskom sigurnošću, koji je osnovni cilj svake energetske politike. 

Govoreći o svom istraživanju, ističe da generalno možemo reći za regiju da je ona infrastrukturno slabo povezana, s atomiziranim energetskim tržištem, opterećenim političkom nestabilnošću.

- U tom pogledu je moguće prepoznati i neka tri temeljna izazova s kojima će se regija susretati. Prvi se odnosi na nedovoljne investicije u energetsku infrastrukturu. Drugi izazov je nedostatak jasnih i primjenjivih mjera u pogledu pripremljenosti energetskih sistema država regije da odgovore na potencijalne šokove u slučaju prekida dotoka plina ili neke druge vrste energetskog šoka – ističe Turčalo.

Kao treći izazov Turčalo navodi aktivnosti vanjskih aktera, primarno Rusije i Kine koje, iskorištavajući klijentelistički pristup političkih elita u regiji, imaju negativan utjecaj na implementaciju ciljeva Energetske zajednice u zemljama zapadnog Balkana.

- Ovome pogoduju i različita promišljanja energetske sigurnosti zemalja regije u odnosu na EU. Zemlje regije u prvi plan stavljaju dostupnost resursa i investicija ili kreditnih sredstava za energetski sektor bez reformi kao preduvjeta, dok se u eurounijskom razumijevanju potencira energetska tranzicija i investiranje povezano s reformskim zahtjevima. Dok EU svoj pristup energetskom sektoru bazira na normativnom i, slijedom toga, izgradnji regulatornog okvira, dotle drugi akteri koje sam spomenuo slijede pragmatičan geopolitički pristup – naglasio je Turčalo.

EU i Balkan

Ističući osnovne probleme energetskog sektora u BiH, Turčalo kaže da ovo pitanje treba posmatrati sa stajališta da su najvažniji segmenti energetskog sistema u našoj državi izgrađeni prije više od pola stoljeća. 

- Starost infrastrukture, uz nedostatak obnove i neadekvatno održavanje u proteklim decenijama, ne samo u BiH nego i regiji, značajno utječu na učinkovitost i kapacitet energetskog sistema zemalja u regiji. Agresijom na BiH energetska infrastruktura značajno je oštećena. Posljedica zastarjele energetske infrastrukture i nedovoljnog održavanja energetskog sistema jeste i nizak nivo energetske efikasnosti – zaključio je Turčalo.

Mali potrošači plina i nafte

- U odnosu na prosjek EU, energetski intenzitet ekonomije, koji ukazuje na količinu utrošene energije po jedinici bruto domaćeg proizvoda, u BiH je četiri puta veći nego u Uniji. Tu je svakako i činjenica da apsolutno nemamo diverzificirane izvore snabdijevanja kada je riječ o plinu i nafti. Sve to nas, bez obzira na činjenicu da je BiH i cijela regija mali potrošač tih energenata, čini potencijalno ranjivim u pogledu snabdijevanja plinom i naftom – istakao je Turčalo.