STAVOVI

Denis Zvizdić za „Avaz“: Nesumnjive su ekonomske prednosti „malog Šengena“

Sporazum potvrđivati svakih maksimalno pet godina, tako bi se mogli pratiti i vrednovati zacrtani ciljevi i ostvareni rezultati

F. Karalić / Avaz.ba

Zvizdić: Potrebno izvršiti analizu

Foto: Avaz


Na sastanku u Ohridu koji je održan u novembru prošle godine i na kojem se razgovaralo o perspektivi zapadnog Balkana i “malom Šengenu” rekao sam da je BiH opredijeljena za jačanje regionalne saradnje i prioritetno za unapređenje i ubrzanje puta ka članstvu u Evropskoj uniji. 

Kazao je ovo za „Dnevni avaz“ Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

Evropske integracije

- I dalje smatram da je za BiH izuzetno važno da inicijativa “mali Šengen” ne predstavlja bilo kakav pokušaj supstitucije procesa evropskih integracija zemalja niti da se njome, a bez prethodnih političkih, ekonomskih i akademskih analiza i rasprava, automatski derogiraju brojni postojeći regionalni sporazumi, poput CEFTA-e i ugovora o transportnoj zajednici - ističe Zvizdić.

Kada govorimo o ovakvoj vrsti regionalne saradnje, on smatra da je potrebno izvršiti analizu dvije grupe faktora, izazova i prednosti koje ona nosi u svojoj namjeri i suštini, i nakon toga definirati stvarni interes BiH.

- U prvu grupu spadaju politički motivi i arhitektura same inicijative, a drugu grupu čine ekonomski, razvojni i investicioni faktori i ciljevi. Nesumnjivo je da su privredni i investicioni razlozi za uključivanje u “mali Šengen” veoma jaki, jer će protok kapitala, roba, usluga i ljudi dovesti do ekonomskog rasta i zapošljavanja, kao i do povećanog nivoa konkurentnosti država u regionu koji bi, prema projekciji sporazuma, bio uređen kao zajedničko tržište i integrirana investicijska destinacija, s harmoniziranim legislativnim okvirom i pojednostavljenim procedurama - smatra Zvizdić.

Dakle, kako kaže, ekonomske prednosti su nesumnjive, ali poručuje i da svaka inicijativa na zapadnom Balkanu, koji je opterećen teškom prošlošću i gdje još postoje brojni neriješeni sporovi, ima i dodatnu, političku i historijsku dimenziju.

- Zbog toga bi ovakvoj, po karakteru, strateškoj inicijativi kojom bi zapadni Balkan bio pretvoren primarno u regionalnu ekonomsku zonu, ali i moguću platformu za politički utjecaj, moralo prethoditi jasno i nedvosmisleno poštivanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnopravnog subjektiviteta svih država, bez miješanja u unutrašnje stvari bilo koje države, kao i brzo i uspješno rješavanje svih bilateralnih ili multilateralnih pitanja - ističe Zvizdić.

Sporazum o granici

Sa stanovišta BiH, to bi, naprimjer, kako kaže, značilo obavezno potpisivanje ugovora o granici između BiH i Srbije, ravnopravan status u praktičnoj provedbi sporazuma i nepristajanje na bilo kakvu i bilo čiju političku ili tržišnu dominaciju.

- “Mali Šengen” bi, osim ekonomskih prednosti, morao voditi ka relaksaciji političkih odnosa u regionu, kao i ubrzanom rješavanju otvorenih pitanja. Smatram da bi najbolje rješenje bilo da se osmisli model povećanog nivoa ekonomske i društvene integracije regiona zapadnog Balkana koji bi dao vidljive rezultate u roku od nekoliko godina, što znači da bi se sporazum ili “mali Šengen” potvrđivao od država učesnica svakih maksimalno pet godina. Tako bi se mogli pratiti i vrednovati zacrtani ciljevi i ostvareni rezultati, čime bi interesi država bili u potpunosti zaštićeni - zaključuje Zvizdić.

Saradnja kakva je unutar “Višegradske grupe”

- Ako bi “mali Šengen” bio izraz korektne i uspješne saradnje kakva, naprimjer, postoji unutar “Višegradske grupe”, onda bi BiH svaki put trebala potvrditi daljnje učešće i ostati dio takvog sporazuma. Dok bi, u suprotnom, ako su utvrdi kršenje suvereniteta i jednakopravnosti, poslije svakih pet godina mogla istupiti iz takve inicijative - smatra Zvizdić. 

NA VRH

Komentari

Podijeli članak na