ALENA KURSPAHIĆ NADAREVIĆ

Glavna disciplinska tužiteljica otkrila primjere pritisaka: Neka me Bog ocjenjuje

Pred tom su parlamentarnom komisijom svjedočili Alena Kurspahić Nadarević, glavna disciplinska tužiteljica, i Mirza H. Omerović, njezin zamjenik

Piše: Avaz.ba

Alena Kurspahić Nadarević

Foto: Arhiv


Ured disciplinskog tužitelja, koji djeluje pri Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV), trebao bi biti samostalno tijelo, rečeno je na sjednici Privremene istražne komisije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnom sistemu.

Pred tom su parlamentarnom komisijom svjedočili Alena Kurspahić Nadarević, glavna disciplinska tužiteljica, i Mirza H. Omerović, njezin zamjenik.

- Još od 2016. godine, kad su se počele raditi određene analize i davati preporuke, nezaobilazna tema jesu integritet, odgovornost i disciplinski postupci. Sa većinom preporuka se slažemo, a ona koja je ključna i važna, jako korisna i potrebna, jeste da Ured disciplinskog tužioca (UDT) bude samostalno tijelo, posebna institucija odvojena od VSTV-a, rekla je Kurspahić Nadarević.

Za to je navela više razloga, a jedan od njih jeste percepcija javnosti da je UDT organizacijska jedinica Vijeća i da nisu potpuno samostalni u radu. Iako poslovnik omogućuje visok stupanj autonomije, istaknula je Kurspahić Nadarević, ponavljajući da bi “zaista bilo korisno i potrebno da UDT bude jedno odvojeno tijelo što i jeste praksa u uporednom pravu”.

- Jedna od preporuka jeste i preventivno djelovanje, odnosno dati više ovlasti UDT-u. Nemamo inspekcijske ovlasti nego postupamo po konkretnim navodima o konkretnom postupanju i ponašanju protiv konkretnog sudije ili tužioca. Preventivno djelovanje izostaje, pa se isključivo oslanjamo na represiju, odnosno disciplinske sankcije koje su relativno niske, objasnila je Kurspahić Nadarević.

Istaknula je i kako je rad UDT-a transparentan, da odgovaraju na upite novinara i pružaju informacije koristeći se službenim kanalima komunikacije, te da se “suzdržavaju davati izjave o postupanju na predmetima i ne učestvuju u medijskim raspravama, kao što je to postala praksa osoba iz pravosuđa”.

- Sudije i tužioci ne bi smjeli biti medijske zvijezde, nego bi trebali svoj posao raditi u tišini, predano, profesionalno i učinkovito, smatra Kurpsahić Nadarević.

Navela je i kako se UDT vrlo često bavi kompleksnim postupcima koji se odnose i na nositelje najviših pravosudnih funkcija, te odbacila primjedbe da se “ne bave krupnim ribama”.

Smatra i kako bi “sudijama i tužiocima trebalo da bude jasno šta je nedozvoljeno ponašanje i šta predstavlja disciplinski prekršaj”. Navela je i kako UDT može raditi i po službenoj dužnosti, ali i konstatirala kako su “neki od najvažnijih disciplinskih postupaka koje su vodili, formirani upravo po službenoj dužnosti na osnovu medijskih objava”.

“Medijske objave uglavnom su nam input za postupanje”, potvrdila je Kurpsahić Nadarević.

Na upit članova Komisije je li u svom radu imala određenih pritisaka, odgovorila je kako joj je “prilikom pretposljednjeg ocjenjivanja jedna članica Vijeća otvoreno rekla da ne radi dobro svoj posao, da nije postupila po pritužbama koje je podnijela dotična, imenom i prezimenom pobrojala određene sudije i tužioce, tražila uvid u sve predmete koje imamo”.

- Poentirano je da me ne treba ocjenjivati – neka me Bog ocjenjuje. Sve sam to dostavila VSTV-u, međutim izostala je bilo kakva reakcija. Ako to nije pritisak, onda ne znam šta je pritisak, odgovorila je Kurpsahić Nadarević.

Komisiji su prezentirani i podaci iz godišnjeg izvještaja o radu UDT-a, prema kojem su prošle godine 393 pritužbe podnijele strane u postupku, 138 učesnika u postupku (svjedoci, sudski tumači), 126 pritužbi podnijeli su advokati, 43 su bile anonimne pritužbe, 37 su podnijele treće osobe, njih 26 bilo je po službenoj dužnosti, 23 pritužbe podnio je predsjednik suda ili glavni tužitelj protiv sudaca ili tužitelja, 17 puta to su učinile institucije (ombudsman, NVO), 17 puta sami suci, tužitelji ili sudski suradnici protiv kolega, 15 pritužbi podneseno je po osnovu medijskih navoda, šest pritužbi od strane uposlenika u sudovima i tužiteljstvima, a pet pritužbi podneseno je po službenoj dužnosti iz ostalih izvora (izvještaji i informacije koje dobiju u redovnom radu).

Prema riječima Mirze H. Omerovića, zamjenika disciplinske tužiteljice, više od dvije trećine pritužbi odnosi se na nezadovoljstvo sudskim i tužiteljskim odlukama ili na dužinu trajanja procesa, a kao dodatni razlog navodi i pritužbe na ponašanje i kršenje etičkih kodeksa.

- Bosna i Hercegovina je u top pet ili top deset država kad je u pitanju broj pokrenutih disciplinskih postupaka i u odnosu na sudije, i u odnosu na tužioce. Više od 90 posto bude odbačeno. Konkretno, sedam posto pritužbi bilo je osnovano prošle godine, dok je u svijetu ta brojka od nula do dva posto, konstatirao je Omerović.

Predsjedavajućeg Komisije Damira Arnauta zanimale su optužbe na ponašanje pravosudnih dužnosnika u sudu i tužiteljstvu i izvan njih ako šteti ugledu pravosudnih institucija, a “pogotovo komentarisanja svega i svačega na Facebooku i Instagramu”, te ima li postupaka po tom osnovu.

- Generalni stav UDT-a da je dobar dio javnih istupa ljudi koji obavljaju odgovorne funkcije izašao iz okvira. Postoji presuda Evropskog suda za ljudska prava – kad govori sudija ili tužilac, govori pravosuđe bez obzira što se ogradi na početku izjave. Prema tim standardima, govor mora biti zasnovan na činjenicama i dokazima, a svjedoci smo da često nije takav slučaj, konstatirao je Omerović.

Navedeno je i kako je samo prošle godine pokrenuto 13 postupaka – osam protiv sudaca i pet protiv tužitelja – koji se odnose na ponašanje na sudu i izvan suda, odnosno tužiteljstva, a koji štete ugledu pravosudne institucije.

Na narednoj sjednici Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosuđu, zakazane za ponedjeljak, 5. listopada pozvan je odvjetnik Ifet Feraget, a tri dana kasnije trebao bi svjedočiti i Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH.

Privremenu istražnu komisiju osnovao je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH sa ciljem da istraži stanje u pravosudnim institucijama u BiH, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost VSTV-a da sudjeluje u procesima neophodnim na putu BiH ka članstvu u Europskoj uniji.

NA VRH

Komentari