Dejtonski sporazum bio je izuzetno važan iz jednog posebnog razloga - zaustavio je ubijanje.
Bio je to neizmjeran napor Ričarda Holbnruka (Richard Holbrook) i drugih koji su to postigli. Izuzetan međunarodni napor koji je uključivao mnoge zemlje.
Poručio je ovo u razgovoru za Glas Amerike bivši američki diplomata Robert Gelbard.
- Holbruk je uložio izvanredan napor okupljajući sve i praveći izuzetne kompromise kako bi ubijanje prestalo - smatra Gelbard.
Dvije sedmice nakon Dejtona, navodi, otišao je u BiH, i to na Holbrukov zahtjev. Bilo mu je to prvo od mnogih putovanja u BiH.
- Otišao sam u Bosnu, u Sarajevo, na to prvo putovanje, a zatim sam sljedećih mjesec dana išao u Beograd i prvi put se sastao sa Slobodanom Miloševićem. Prvi od mnogo sastanaka - rekao je Gelbard.
Ponavlja da je Dejtonski sporazum bio ključan jer je zaustavio ubijanje, ali je to bio privremeni okvir za upravljanje Bosnom i Hercegovinom.
- Privremeni okvir. I to je u jednoj mjeri bilo uspješno. Ali sada je potrebno nešto drugačije - naglašava Gelbard.
Zanimljivim i ironičnim ocijenio je to što su u RS-u u početku mrzili Dejton, a sada Dodik stalno govori kako ga voli.
- Razlog zašto voli Dejton je taj što strukture, nažalost, ne dopuštaju istinsko upravljanje državom. Dakle, potrebno je preurediti ovaj sporazum i to bi bio ogroman napor s ogromnom političkom voljom mnogih - govori Gelbard, prenose Vijesti.ba
Ističe da BiH mora postati funkcionalna, efikasna država, što ne znači da je unitarna. Mogla bi nastaviti biti federalna, ali se njom mora moći upravljati. A trenutna struktura nije efikasna.
- To se mora iz temelja preurediti. To treba voditi EU, uz blisku podršku SAD i učešće mnogih drugih, uključujući naravno i Rusiju - potcrtava Gelbard.
Tu političku volju, dodaje, vidi kod Bošnjaka. Možda od te političke volje ima nešto i kod Hrvata, iako Hrvatska u svemu tome mora igrati konstruktivnu ulogu. No, pitanje je koliko je Hrvatska na to zaista spremna.
- Nažalost, bosanski Srbi uopće ne igraju konstruktivnu ulogu. Suprotno tome, oni su destruktivni. Ovisno o smjeru vjetra, Dodik govori o stopostotnoj podršci Dejtonu. Ili govori o osamostaljenju RS. Ili govori o tome da RS postane dio Srbije - jasan je Gelbard.
Ono što treba razumjeti, a međunarodna zajednica se mora pobrinuti da se to i dogodi, nastavlja Gelbard, je da postoji jedna Bosna i Hercegovina, čak i ako je federalna država.
- Da bi se to učinilo, mislim da politička volja treba započeti s EU. Čekali smo doslovno decenijama da EU pokaže tu političku volju. Nažalost, ono što sam vidio tokom godina je nedostatak političke volje kod Evropljana, a nju bih sada želio vidjeti - konstatuje Gelbard.
Napominje da je njemačka kancelarka Angela Merkel novoizabranom američkom predsjedniku Džou Bajdenu (Joe Bidenu) poručila da je Evropa spremna preuzeti puno veću odgovornost.
- Pa ovo bi bila predivna prilika da Evropa i EU preuzmu odgovornost, uz snažnu američku podršku za sazivanjem međunarodne konferencije za preuređenje Ustava BiH i stvaranja efikasne mogućnosti upravljanja BiH - kaže Gelbard.
Dodaje da jedna od stvari koje bi mogli učiniti je raditi na obnavljanju bonskih ovlasti visokom predstavniku, od kojih sada potpuno zaziru, prenose Vijesti.ba.
Inače, Gelbard je između aprila 1997. i avgusta 1999. obnašao dužnost specijalnog predstavnika SAD za implementaciju Dejtonskog sporazuma. Jedno od pitanja novinara Glasa Amerike bilo je koji su bili najveći izazovi s kojima se u to vrijeme suočavao?
- Prije nego što sam preuzeo posao Bijela kuća me zamolila da osmislim plan za hvatanje ratnih zločinaca. To sam i učinio. A zatim sam sa nekim drugim zemljama u Evropi razvijao snage za hvatanje tih ratnih zločinaca - pojašnjava.
Otpor nekih vlada u regionu, posebno Srbije, dodaje Gelbard, bio je izuzetan.
- I usput, rekao bih da je šokantno vidjeti da se ljudi, muškarci kojima je suđeno i koji su osuđeni za ratne zločine sada tretiraju kao heroji po povratku. Kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj. To je sramotno - ocjenjuje Gelbard.
Kao drugi veliki izazov s kojim se suočio izdvaja pokušaje da izuzetne birokratske strukture u entitetima, ali i na državnom nivou učini efikasnim.
- Ja sam i ekonomista, a pokušaj da potaknem ideju slobodnog tržišta u cijeloj zemlji, razvoj okruženja u kojem bi strane investicije bile dobrodošle, pokazao se izuzetno teškim. Imao sam iskustvo u RS-u, gdje je američki investitor bio spreman da dođe i razvije fabrike namještaja. Otišli smo s potpunim neuspjehom. Mislim da se između birokracije i pokušaja podmićivanja to pokazalo nemogućim - napominje Gelbard.
Naglasio je kako mora postojati puno pogodnije okruženje kako bi se potaknule strane i domaće investicije, da bi se stvorila radna mjesta i da mladi ne bi napuštali zemlju. To je ogroman problem u BiH i u regiji u cjelini.
- I konačno, posljednja stavka je korupcija. Mislim da je dobro upravljanje nešto što je neophodno i da korupcija treba biti kažnjena. Moraju se postaviti strukture koje su efikasne za kažnjavanje onih iz vlasti koji su korumpirani - rekao je Gelbard.
Posljednje pitanje je bilo da li su greške u tom pogledu načinjene prije 25 ili 30 godina i da li su američka administracija ili cjelokupna međunarodna zajednica trebali učiniti nešto drugačije?
- U to vrijeme je najvažnije bilo zaustaviti ubijanje. Kompromisi poput Dejtonskog sporazuma kada se kasnije pogledaju mogu se kritikovati i oko njih se može cjepidlačiti. Puno je problema u Dejtonskom sporazumu, ali i dalje, 25 godina kasnije, mislim da je to bilo sjajno postignuće Ričarda Holbruka i onih koji su s njim radili, jer je postigao osnovni efekat koji je bio potreban u to vrijeme - zaustavljanje ubijanja. Mislim da je neuspjeh nastao kasnije kada su se stvari smirile, zbog nespremnosti međunarodne zajednice da stvori okolnosti kroz potrebnu političku volju da se to preispita, prepravi Ustav i stvori okruženje za drugačiju BiH koja bi bila uspješna država - zaključio je Gelbard.
