Memorijalni centra Potočari - Srebrenica i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), predstavili su projekt "Život iza polja smrti", koji donosi dio svjedočanstava ljudi koji su preživjeli srebrenički genocid.  

Traganje porodica

U dvadesetominutnom video zapisu, preživjeli govore o prijeratnom životu u Srebrenici, ali i o onome što je uslijedilo nakon početka rata. Prisjećaju se gladi, zločina koji su se dešavali prije pada Srebrenice, rastanka sa svojim najmilijim, nakon čega je u julu 1995. godine uslijedio odlazak iz zaštićene zone UN.

- U video zapisu stoji više iskustava o traganju porodica za onima koji nisu preživjeli izlazak iz Srebrenice, ali o tome šta znači još tragati i razmišljati o posljednjim trenucima svojih voljenih - kazao je Hasan Hasanović, uposlenik Memorijalnog centra i učesnik u ovom projektu. 

Kaže da su projektom "Život iza polja smrti" obuhvaćena svjedočenja 100 osoba, koje su preživjele genocid u Srebrenici. Ovo je prvi put da se svjedočanstva  snimaju po posebno razvijenoj metodologiji oralne historije, koja za cilj ima sačuvati sjećanja preživjelih na život prijeratne Srebrenice, kao i zabilježiti njihova iskustva tokom i nakon pada enklave i genocida. 

Snimci za pamćenje

- Ako mi ne zapamtimo, ne zapišemo, ne snimimo to iskustvo buduće generacije neće iz čega moći da uče. I to je suština svega. Ko će govoriti ako nećemo mi, oni koji su preživjeli - naglasio je Hasanović.

Predmeti preživjelih i žrtava

U prvoj fazi projekta je na lokacijama u Srebrenici, Tuzli i Sarajevu snimljeno je 30 svjedočenja osoba, koje su preživjele genocid. One su Memorijalnom centru poklonile predmete koji su imali uz sebe prilikom napuštanja Srebrenice ili predmete koji su pripadali njihovim najmilijim. Svi prikupljeni predmeti bit će izloženi u Memorijalnom centru. Ovaj projekt finansirala je Vlada Nizozemske.