Danas je Dan zaštite podataka - dan privatnosti, koji se obilježava širom Evrope. Istovremeno se navršilo i 40 godina od usvajanja prve Konvencije o zaštiti pojedinca u pogledu automatske obrade ličnih podataka. Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić ističe da je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH preuzela obavezu da svoje propise uskladi s onima u EU te se već 15 godina odredbe ove konvencije primjenjuju u našoj zemlji.

Kršenje mjera

- Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH je jedna od rijetkih u ovoj državi koje već godinama primjenjuju propise EU. Implementirali smo ih kroz naše zakone, jer je to bila naša obaveza - kaže Reljić.

Zanimljiva i komplicirana grana prava posvećena je zaštiti prava pojedinca, ali građani BiH vrlo malo poznaju svoja prava i nedovoljno se njima služe. Reljić navodi da je u protekloj godini, u javnom sektoru, Zakon o zaštiti ličnih podataka najčešće kršen nedozvoljenom upotrebom matičnog broja, kopije lične karte, uvjerenja o nekažnjavanju, objavljivanjem ličnih podataka u izbornom procesu, ali i ličnih podataka o zdravstvenom stanju osobe u vrijeme pandemije.

Sve je pratila Agencija i reagirala u situacijama poput objavljivanja imena osoba koje su pozitivne na COVID-19 ili su kršile mjere zabrane.

Podići svijest

- Postoje druge mjere, prekršaj, krivično djelo, zakon koji regulira zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, mnogi drugi propisi, a ne objavljivanje identiteta - pojašnjava Reljić.

Svijest o značaju zaštite podataka potrebno je podići i među građanima.

- U privatnom sektoru najviše posla imali smo u vezi s videonadzorom, jer građani ne znaju, kad odluče da svoju imovinu osiguraju na taj način, da su u obavezi da označe prostor da je pod videonadzorom i da obavijeste Agenciju, jer se videonadzor smatra zbirkom podataka - kaže Reljić.

Pripremljen zakon

Glavni cilj Agencije u 2021. je da do juna bude usvojen novi Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH.

- Evropski parlament je donio uredbu kojom je pojačao zaštitu ličnih podataka, te odgovarajuću direktivu vezanu za zaštitu ličnih podataka u postupanjima policije, tužilaštva i ustanova za izvršenje krivičnih sankcija. Mi smo taj zakon već pripremili i bez njega naši pravni subjekti neće moći da posluju u EU i bez novog zakona nema razmjene podataka ni pristupa Eurojustu (Agencija EU za saradnju u krivičnom pravosuđu) - ističe Reljić.

Loši uvjeti rada

Jedna od državnih agencija suočena je s velikim problemima jer, i pored povećanja obima posla, ali i onog koje donosi novi zakon koji treba biti usvojen, radi 25 osoba. Agencija je smještena u šest kancelarija, pa po šest inspektora radi u jednoj, a budžet je iz godine u godinu manji.