Srebrenica raspolaže nizom atraktivnih, prirodnih turističkih potencijala, ali nijedan nije iskorišten na adekvatan način. Banja Guber nije u funkciji, a neke turističke destinacije nemaju odgovarajuću infrastrukturu i druge, najosnovnije sadržaje za turiste.

Prirodni potencijali

To su, prije svega, kaže Mujo Gušić, smještajni kapaciteti, kojih nema u gradu i turističkim destinacijama u općini. Do pandemije koronavirusa Srebrenica je imala zavidnu posjetu, ali su to bili tranzitni turisti, koji su dolazili u Memorijalni centar Potočari i, nakon kraćeg zadržavanja u gradu, vraćali su se odakle su i došli.

Ni Turistička organizacija, ni lokalna zajednica nisu se potrudili da više od 100.000 posjetilaca Memorijalnog centra godišnje zadrže i pokažu im ovdašnje prirodne potencijale.   

Srebreničanin Haris Mujić smatra da bi iskorištenjem turističkih potencijala bilo više posla za mlade. Nažalost, kaže, oni se malo koriste.

- Nisu samo prirodne ljepote dovoljne za razvoj turizma. Turizam traži dobru infrastrukturu, kulturno-zabavne sadržaje i čist grad. Srebrenica se po čistoći može pohvaliti, ali tu još malo nešto nedostaje. Sa školskom drugaricom osmislili smo projekt pametni kontejner „Smećko“. Nažalost, zbog nedostatka donatora još nije zaživio - ističe Mujić.

Sipaju vodu

Mladen Lazarević, kao i svi Srebreničani, želi što Banja Guber nije u funkciji. Kaže da započeti objekti na vrelu Crnog Gubera zarastaju u korov. Na šetalištu Guberovih izvora ima lijepo uređen restoran i svaki dan gleda kako ljudi dolaze, sipaju vodu u kanistere i odlaze. Nastoji, kaže, da ih dobrom uslugom i kulinarskim specijalitetima zadrži i upozna s ljekovitim svojstvima Guberovih izvora.

Nema autobuskih linija

Mještanin Simo Milinković kaže kako turizam kao privredna grana u jednoj sredini može biti razvijen bez autobuske stanice, lokalnih, međugradskih i međunarodnih autobuskih linija. Toga, tvrdi, Srebrenica nema.