DIPLOMATSKI INTERVJU

Ambasadorica Republike Austrije u BiH Ulrike Hartman: Ljudi ovdje su mi prirasli srcu

Legendarni Zdravko Čolić i Kemal Monteno su neizbježni na njenoj plejlisti

Hartman: Za Austriju je važno da se standard u BiH približi onom u EU. Vanja Ćerimagić

Piše: Razgovarala: Helena Javor - Ibrahimbegović

8.3.2021

U januaru 2019. godine dr. Ulrike Hartman (Hartmann) preuzela je funkciju njene ekselencije ambasadorice Republike Austrije u BiH. Diplomatijom se bavi preko 30 godina, a radila je i u ambasadama u Beogradu, Lisabonu i Moskvi. Pored maternjeg, priča i šest stranih jezika. 

Bogata kultura i historija

U intervjuu za „Dnevni avaz“, ambasadorica Hartman nam je otkrila da radni dan započinje čitanjem najnovijih vijesti iz BiH i Austrije. Nakon toga, slijede konzultacije sa saradnicima, te analiza aktuelnih dešavanja. Ističe da joj je veoma važna uska saradnja u okviru tima, uključujući lokalne uposlenike ambasade, s obzirom na to da oni ovdje žive te da su veoma dobro informirani o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Kada ste slobodni, kako izgleda jedan Vaš dan?

- To zavisi od vremena. Ako je lijepo vrijeme, onda sam u prirodi, na skijanju ili planinarenju, ili putujem u različita mjesta u Bosni i Hercegovini. Kad je vrijeme loše, dešava se i da iskoristim to slobodno vrijeme za rad ili se družim s prijateljima, naravno sve u skladu sa trenutnim epidemiološkim mjerama.

Prije nego što ste 2019. godine preuzeli funkciju njene ekselencije ambasadorice u BiH, ovdje ste živjeli 6 godina. Kada ste došli ovdje šta vas je najviše iznenadilo?

- Kada sam se u Bosnu i Hercegovinu vratila u funkciji ambasadorice, prije svega sam primijetila da nije bilo skoro nikakvih političkih promjena u poređenju sa periodom mog prethodnog boravka i rada u Bosni i Hercegovini. Međutim, vidjela sam i pozitivne promjene, kao na primjer mnogo manje ratnih oštećenja u odnosu na 2010. godinu.

Kako biste opisali Sarajevo i generalno BiH?

- Bosna i Hercegovina je prekrasna zemlja koja nudi puno prirode i koja ima bogatu kulturu. Cijela Bosna i Hercegovina, a i samo Sarajevo, imaju veliki turistički potencijal. Ipak, imam u vidu razvoj održivog i kvalitetnog turizma, tj. turizma koji vodi računa i o urbanističkom i prostornom planiranju. Gradovi i sela u Bosni i Hercegovini imaju bogatu historiju što je samo po sebi veliko blago koje valja njegovati i oplemenjivati na zadovoljstvo građana, ali i mnogobrojnih turista.


Slobodno vrijeme provodi sa prijateljima planinareći ili šetajući prirodom. Privatna arhiva

Podrška Austrije

Pandemija koronavirusa obilježila je posljednju godinu u cijelom svijetu. Sada u petak je bila i godišnjica od prvog zabilježenog slučaja u našoj zemlji. Kako ocjenjujete odgovor BiH a pandemiju? Da li se Vi planirate vakcinisati?

- Na početku pandemije je bilo izvjesne koordinacije; poslije su mjere bile dosta nepregledne. Što se tiče vakcinacije, tu dolazi do izražaja šta znači kada odgovornost za zdravstveni sistem u državi nije odgovarajuće definisana, naročito u vremenu, kada države moraju sarađivati. Vakcinacija je izuzetno važna, kako bi se savladala pandemija. I ja ću, naravno, primiti vakcinu protiv korona virusa, pa vakcinisana sam i protiv drugih bolesti, kao i ostali.

Uzimajući u obzir historijske odnose Austrije i BiH, mnogi od Vas imaju velika očekivanja?

- Veze između Austrije i Bosne i Hercegovine nisu samo historijske. Naše su zemlje posljednjih godina, odnosno desetljeća, povezane i Bosancima i Hercegovcima koji žive i rade u Austriji. Austrija je uvijek pokazivala solidarnost prema Bosni i Hercegovini i uvijek ju je – kao i dan-danas – snažno podržavala. Očekivanja su, međutim, često prevelika. Takva percepcija bi se trebala mijenjati, npr. nije na Austriji da renovira zgrade iz austrougarskog perioda. To je naslijeđe koje pripada Bosni i Hercegovini, njenim ljudima. Ovo naslijeđe ljudi izuzetno cijene. Ono predstavlja neodvojiv dio turističke ponude Bosne i Hercegovine.

Kao strani diplomata, možete li prokomentarisati iz Vaše perspektive trenutnu političku situaciju u BiH?

- Meni su Bosna i Hercegovina i njeni ljudi prirasli za srce. To je glavni razlog zašto sam htjela da se vratim. Utoliko više tišti činjenica da mnogi žele da okrenu leđa Bosni i Hercegovini, jer tu ne vide perspektivu. Svakodnevno se može čuti da ima korupcije na svim nivoima. A koje su posljedice za odgovorne? Trenutno od strane odgovornih političara ne vidim dovoljne napore da se zaista djeluje u interesu ljudi i za sveukupnu dobrobit Bosne i Hercegovine.

Koja je Vama lično glavna misija u BiH? Po čemu bi željeli ostati upamćeni?

- U prvom planu nisam ja, nego je to trud da što je bolje moguće predstavim Austriju. Za Austriju je važno, da se standard u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu približi onom koji vrijedi u Evropskoj uniji i njenim članicama. Moj lični cilj je da ljudima ovdje ukažem na to da mogu stvoriti isto što i Austrija, da imaju najbolje pretpostavke za to. U tu svrhu u prvom planu mora da bude opšte dobro, a pravila se moraju poštovati. Lično mi je važno i to da u svom krugu poznanika i prijatelja u Austriji prenesem pozitivnu sliku o Bosni i Hercegovini i njenim ljudima i da gradim veze, one tako vrijedne mostove među ljudima.


Ćevapi i uštipci sa kajmakom

Posebno pamti koncerte Amire Medunjanin i Bože Vreće. Vanja Ćerimagić

Od početka svog mandata u našoj zemlji, aktivno pratite i učestvujete u svim kulturnim događanjima. Postoji li neko dešavanje koje biste izdvojili da Vam je ostalo u sjećanju i zašto?

- Uživam u kulturi ove zemlje. Teško da mogu izdvojiti i istaći jedan poseban događaj. Naročito uživam u sevdalinkama. Poseban doživljaj bio mi je, na primjer, nastup Amire Medunjanin prošle godine u praznoj Vijećnici ili koncert Bože Vreće u Banjoj Luci, prije nekoliko godina.

Kada je u pitanju bosanska kuhinja, koje Vam je omiljeno jelo? Da li ste pokušali možda nešto i napraviti?

- Uživam u bosanskohercegovačkoj kuhinji. Prije svega kad putujem, rado probam različite varijante ćevapa ili uštipaka sa kajmakom. Rado svraćam i na uzgajališta pastrmke. Moram priznati, da mi je kuhanje više zanimacija za godišnji odmor. Tu se, naravno, uvukao utjecaj balkanske kuhinje.

Koje destinacije u našoj zemlji biste izdvojili?

- Za pješačenje u prirodi izdvojila bih Visočicu, Čvrsnicu, Sutjesku i Volujak. Trebinje bih preporučila zbog njegovog predivnog ambijenta i božanstvenog vina. Nadalje, Jajce i Plivska jezera su me očarali jedinstvenom kombinacijom kulture, prirode, sporta i dobre hrane.-

 Opišite sebe u tri riječi.

- Druželjubiva, ustrajna, sportski aktivna.

Koja je Vaša skrivena strast odnosno talenat a da za to bh. javnost ne zna?

- Nije tajna da su planinarenje i šetnje u prirodi moja strast koju dijelim prije svega sa prijateljima, sa kojima na kraju kao nagradu priuštim dobru rakiju.


Jednakopravnost u društvu

Hartman: Uvijek se treba boriti za ženska prava. Vanja Ćerimagić

Sutra se obilježava 8. mart – Međunarodni dan žena. Šta biste tim povodom poručili ženama u Bosni i Hercegovini?

- Kao ambasadorica želim da pružim podršku ženama u Bosni i Hercegovini, želim da ih motiviram da zahtijevaju jednakopravnost u društvu. Kako je historija pokazala, za ženska prava i ostvarivanje istih se uvijek bilo potrebno boriti, savladavajući uvijek jake otpore. Trebamo konstantno na to podsjećati, ne samo u povodu 8. marta - Dana žena.


Legendarni Čola

 Upoznati smo sa činjenicom da volite našu muziku. Koji vam je omiljeni bend/pjevač i zašto?

- Privatno, najdraži su mi stariji interpretatori, poput Zdravka Čolića i Kemala Montena. Općenito, rado slušam Ex-Yu muziku, a tu bih posebno izdvojila fantastične kompozicije Indexa i odlične rok numere „Bijelog dugmeta“.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.