PROJEKTI

Očuvati ili ponovo uspostaviti povoljno stanje za više od hiljadu ugroženih prirodnih područja

Ovaj projekt Fond za zaštitu okoliša FBiH sufinansirao je 80,8 posto, odnosno od 32.200,00 KM Fond je učestvovao sa 26.020,59 KM

Natura 2000 je ekološka mreža. Agencije

Piše: A. Čengić

27.3.2021

Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Evropske unije. Njen cilj je očuvati ili ponovo uspostaviti povoljno stanje više od hiljadu ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.

Do sada je u ovu ekološku mrežu uključeno oko 27.500 područja na gotovo 20 posto teritorija EU, što je čini najvećim sistemom očuvanih područja u svijetu.

Natura 2000 temelji se na EU direktivama, područja se biraju naučnim mjerilima, a kod upravljanja tim područjima u obzir se uzimaju i interes i dobrobit ljudi koji u njima žive.

Projekt je podrazumijevao niz aktivnosti kao što su terenska istraživanja, izrada liste i tipova staništa Natura 2000, unos rezultata projekta u digitalnu bazu podataka, kao i integracija dobivenih GIS mapa u WEBGS preglednike, razvoj sistemskih aplikabilnih rješenja u cilju bolje informacije podataka, te promocija i informiranja javnosti, a sve u svrhu integracije Natura 2000 vrsta i staništa unutar već postojećih zaštićenih područja u Kantonu Sarajevo (SP Vrelo Bosne, SP Skakavac, ZP Bijambare, ZP Trebević, ZP Bembaša).

Na osnovu terenskih istraživanja unutar zaštićenih područja Kantona Sarajevo, u skladu s ranije definiranim terenskim protokolima, izvršene su analize istih i objedinjavanje izvještaja pojedinih istraživačkih grupa. Objedinjeni izvještaj sadrži detaljan popis svih vrsta flore i faune, kao i tipova staništa Natura 2000 mreže s detaljnim opisom i lokacijom. Svi podaci i GIS mape uneseni su u novoformiranu digitalni bazu podataka ustanove i WEBGIS preglednik, čime su podaci dostupni naučnoj, stručnoj, ali i široj javnosti.

Dobiveni podaci će se koristiti u kreiranju kataloga Natura 2000 vrsta i staništa u zaštićenim područjima Kantona Sarajevo te će pomoći kvalitetnijoj uspostavi ekološke mreže Natura 2000 vrsta i staništa i njihovoj zaštiti.

Ovaj projekt Fond za zaštitu okoliša FBiH sufinansirao je 80,8 posto, odnosno od 32.200,00 KM Fond je učestvovao sa 26.020,59 KM.



Fond za zaštitu okoliša FBiH. FZOFBiH

SPOMENIK PRIRODE VRELO BOSNE

Na Spomenik prirode Vrelo Bosne registrirano je ukupno 18 potencijalnih Natura 2000 vrsta, i to po jedna vrsta riba, vodozemaca i mekušaca, 12 vrsta beskičmenjaka, te dvije vrste mahovina.

Na području SP Vrelo Bosne identificirano je 16 potencijalnih Natura 2000 staništa, od kojih je stanište 91EO-Šume mekih lišćara na fluvisolima, prioritetni stanišni tip.

Ostali potencijalni Natura 2000 tipovi staništa na SP Vrelo Bosne su: subatlanske i srednjoevropske hrastove i hrastovo-grabove šume sveze Carpinion betuli (9160), srednjoevropske livade boskoljenke (Molinion caeruleae-6410), nizijske šume tvrdih lišćara duž većih rijeka (91F0), Ilirske hrastove-grabove šume (Erythronio-Carpinion 91LO) i acidofilne šume smrče brdskog do planinskog pojasa.


SPOMENIK PRIRODE SKAKAVAC

Na Spomeniku prirode Skakavac registrirane su ukupno 22 potencijalne Natura 2000 vrste, od kojih je jedna biljka, 10 vrsta beskičmenjaka, jedna vrsta ribe, jedna vrsta vodozemca te devet vrsta sisara.

Na području SP Skakavac identificirano je 13 potencijalnih Natura 2000 staništa, od kojih su dva travnjaci tvrdače i medio-evropski krečnjački sipari u brdskoj i planinskoj zoni prioritetni stanišni tipovi.

Ostali potencijalni Natura 2000 tipovi staništa na SP Skakavac su vodotoci od ravnica do montanog pojasa s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion, evropske suhe vrištine, suhi kontinentalni travnjaci, hidrofilne rubne zajednice visokih zeleni od montanog do alpskog pojasa, nizijske košanice, brdske košanice, krečnjačke stijene s hazmofitskom vegetacijom, špilje i jame zatvorene za javnost, Ilirske bukove šume, alpijski i subalpijski travnjaci na krečnjaku i acidofilne šume smrče brdskog do planinskog pojasa.


ZAŠTIĆENI PEJZAŽ TREBEVIĆ

Na području Zaštićenog pejzaža „Trebević“ registrirano je ukupno 14 potencijalnih Natura 2000 vrsta, i to jedna vrsta gmizavaca, 10 vrsta beskičmenjaka te dvije vrste sisara.

Na području ZP ''Trebević'' identificirano je šest potencijalnih Natura 2000 staništa, od kojih su medio-evropski krečnjački sipari u brdskoj i planinskoj zoni prioritetni stanišni tip, dok su ostali potencijalni Natura 2000 tipovi staništa planinske i borealne vrištine, alpijski i subalpijski travnjaci na krečnjaku, krečnjačke stijene s hazmofitskom vegetacijom, Ilirske bukove šume i acidofilne šume smrče brdskog do planinskog pojasa.


ZAŠTIĆENI PEJZAŽ BIJAMBARE

Na području Zaštićenog pejzaža ''Bijambare'' registrirano je ukupno 15 potencijalnih Natura 2000 vrsta, i to jedna vrsta vodozemca, dvije vrste gmizavca, tri vrste beskičmenjaka te devet vrsta sisara.

Na području ZP ''Bijambare'' identificirano je 13 potencijalnih Natura 2000 staništa od kojih su tri (travnjaci tvrdače, aktivni uzdignuti treseti i tresane šume) prioritetni stanišni tipovi. Ostali potencijalni Natura 2000 tipovi staništa na Bijambarama su evropske suhe vrištine, srednjoevropske livade molinije, hidrofilne rubne zajednice visokih zeleni od montanog do alpskog nivoa, borealne aluvijalne livade, nizijske košanice, prelazne tresave, krečnjačke stijene, špilje i jame zatvorene za javnost, Ilirske bukove šume sveze i acidofilne šume smrče brdskog do planinskog pojasa.

ZAŠTIĆENI PEJZAŽ BEMBAŠA

Na području Zaštićenog pejzaža „Bembaša“ registrirano je ukupno 18 potencijalnih Natura 2000 vrsta, i to jedna biljna vrsta, dvije vrste gmizavaca, 12 vrsta beskičmenjaka te tri vrste sisara.

Na području ZP ''Bembaša'' identificirano je 10 potencijalnih Natura 2000 staništa, od kojih su tri prioritetni stanišni tipovi. Ostali potencijalni Natura 2000 tipovi staništa na ZP “Bembaša” su obale brzih vodotoka obrasle zajednicama sive vrbe, vodotoci od ravnica do montanog pojasa s vegetacijom, istočno-submediteranski suhi travnjaci, nizijske košanice, krečnjačke stijene s hazmofitskom vegetacijom, rupikolni krečnjački ili bazofilni travnjaci sveze Alysso-Sedion albi i Ilirske hrastovo-grabove šume.

Naš okoliš, naša budućnost, budimo odgovorni

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.