STAVOVI

Grubeša: Bošnjački ministri koče imenovanje članova za praćenje provođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina

Predloženo imenovanje tri člana hrvatske, dva bošnjačke i jednog srpske nacionalnosti, a za zamjenske članove u Nadzornom tijelu imenovanje jednog člana hrvatske, dva bošnjačke i tri srpske nacionalnosti

Grubeša: U Vijeću ministara nikada nismo problematizovali imena. Arhiv

E. H.

27.3.2021

U predloženoj odluci o imenovanju novih članova Nadzornog tijela za praćenje provođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, koje su "zakočili" bošnjački ministri, nema ništa problematično, smatra ministar pravde BiH Josip Grubeša.

Ističe da su ovi ministri na tom planu nesporne činjenice bezrazložno učinili spornim.


Vijeće ministara BiH

- Niko ne može uticati na tu odluku, te u Vijeću ministara nikada nismo problematizovali imena koja institucije predlože - rekao je Grubeša za "Glas Srpske".

Naveo je da je predloženo imenovanje tri člana hrvatske, dva bošnjačke i jednog srpske nacionalnosti, a za zamjenske članove u Nadzornom tijelu imenovanje jednog člana hrvatske, dva bošnjačke i tri srpske nacionalnosti.

- Za članove bez prava glasa predloženo je imenovanje po jednog člana hrvatske i bošnjačke nacionalnosti. Dakle, u radu tog tijela učestvovat će pet članova hrvatske, pet bošnjačke i četiri člana srpske nacionalnosti. Ničim nije definisana nacionalna struktura Nadzornog tijela, međutim znajući neosnovane blokade prilikom usvajanja Revidirane strategije, nacionalni balans je prijedlogom odluke pravilno definisan - pojasnio je Grubeša.

Dodao je da Tužilaštvo BiH kontinuirano radi na provođenju aktivnosti i mjera predviđenih Revidiranom strategijom, bez obzira što Vijeće ministara još nije usvojio prijedlog odluke o imenovanju članova Nadzornog tijela za njeno praćenje.


Nadzorno tijelo

- Nadzorno tijelo ne vodi sudske postupke, ne podiže optužnice, niti se bavi procesuiranjem. Ono je formirano da obavještava Vijeće ministara o provođenju Strategije. Dakle, s obzirom na to koja je uloga Nadzornog tijela ne vidim ništa sporno u tome da prijedlog odluke o imenovanju ne bude usvojen - zaključio je Grubeša.

BiH je 2008. godine usvojila Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina koja je predviđala da se na nivou BiH procesuiraju najsloženiji predmeti ratnih zločina u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine. Krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, a nisu bili završeni svi najsloženiji predmeti, zbog čega se krenulo u dalje pregovore koji su konačno, uz posredstvo EU, okončani usvajanjem revidiranog dokumenta u septembru prošle godine, nakon dvogodišnje blokade Bošnjaka u Vijeću ministara.

Novi rok za rješavanje najtežih, ali i većine predmeta ratnih zločina, postavljen je do 2023. godine.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.