BIJELJINA

Domaći proizvođači bez poticaja i stimulacije: Kilogram domaćih krastavaca četiri, a iz Turske tri i po marke

Ako ni po čemu drugom, onda se domaće moglo prepoznati po kvalitetu i nižim, pristupačnijim cijenama

Piše: Lj. Lj.

1.5.2021

Na tezge su stigli salata, mladi luk, špinat, rani krastavci. Lj. Ljubojević

Već u aprilu i početkom maja, a pogotovo tokom ljeta i jeseni, na bijeljinskoj zelenoj pijaci na tezgama se ranijih godina jasno mogla uočiti razlika između povrća koje je proizvedeno na domaćim njivama i onog koje je stiglo iz uvoza.





Domaći proizvodi

Ako ni po čemu drugom, onda se domaće moglo prepoznati po kvalitetu i nižim, pristupačnijim cijenama. Sada je ono obilježeno i jasnim natpisima na gajbama.

U posljednje vrijeme razlike su izbrisane tako da je teško prepoznati ono što je proizvedeno u domaćim plastenicima i na otvorenim površinama od onoga što je uvezeno iz Turske, Italije, Albanije, Grčke.

Kraj je aprila, a na bijeljinskoj zelenoj pijaci na prste jedne ruke mogu se pobrojati proizvodi iz domaće produkcije. Na tezge su stigli salata, mladi luk, špinat, rani krastavci. Rani krompir je stigao iz Hercegovine, kao i jagoda, čija je cijena 10 KM po kilogramu.

Proizvođači nemaju poticaje

Zanimljivo je da kilogram domaćih ranih krastavaca, koji su proizvedeni u crnjelovačkim plastenicima i koji su mjesecima zagrijavani, košta 4 KM na pijaci, dok uvozni paradajz iz Turske i Italije košta 3,5 KM po kilogramu. Činjenica je, kažu trgovci i proizvođači povrća, da domaći proizvođači nemaju poticaje i stimulaciju za svoju proizvodnju kao što to imaju proizvođači u evropskim i mediteranskim zemljama.

Zbog toga oni još dugo neće biti konkurentni inozemnim proizvođačima povrća, kako po proizvedenim količinama tako i po otkupnim cijenama svojih proizvoda.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.