INTERVJU

Ambasador Velike Britanije u BiH Metju Fild za „Avaz“: Timoti Les ne govori uime Ujedinjenog Kraljevstva

Volio bih da su vlasti imale bolju koordinaciju, da su ranije reagirale u područjima poput podrške učenicima ili u nabavci vakcina, kaže Fild

Erdin Halimić

Fild: Podržavamo suverenu BiH

Foto: Avaz


Timoti Les (Timothy Less) ne govori uime Ujedinjenog Kraljevstva, stav naše vlade je dugoročan i nije se mijenjao, poručio je u razgovoru za „Avaz“ ambasador Velike Britanije u BiH Metju Fild (Matthew Field).

Kako komentarišete priču o slovenačkom „non paperu“ i prekrajanju granica na Balkanu? Kako komentarišete izjave bivšeg britanskog diplomate Timothy Lessa koji predviđa raspad BiH i mogući novi sukob?

Već je previše spekulacija i zabrinutosti vezano za dokumente koji su tako loši da niko ne želi da ih zove svojima. Politički lideri bi umjesto toga trebali usmjeriti svoje napore kako bi granice u regionu postale nevažne putem postizanja napretka u polju euro-atlantskih integracija koje njihovi građani žele. Sve drugo je namjerno odvraćanje pažnje od neophodnih reformi i borbe protiv Covid-a, te šalje negativni signal potencijalnim investitorima koji mogu otvoriti radna mjesta i prilike kako bi se građani zadržali u ovoj zemlji.

Timothy Less ne govori u ime Ujedinjenog Kraljevstva

Timothy Less ne govori u ime Ujedinjenog Kraljevstva. Stav Vlade Ujedinjenog Kraljevstva je dugoročan i nije se mijenjao. Kao i svi dokazani prijatelji ove zemlje, mi smo snažno opredijeljeni teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH, kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta. Kao što Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira stalno govori, „entiteti nemaju pravo otcjepljenja od BiH i pravno postoje samo posredstvom Ustava BiH“. Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti da radi sa ciljem stabilne, prosperitetne i inkluzivne Bosne i Hercegovine.

Prema vašem mišljenju kako su vlasti u BiH reagirale na pandemiju koronavirusa? A posebno s aspekta uloge državnog nivoa vlasti?

Pandemija je bila test za svaku vladu diljem svijeta, na do sada neviđen način. Svi smo morali učiti i prilagoditi se, uključujući i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Vidio sam neke dobre primjere ovdje u BiH, posebno kod medicinskog osoblja koje je pod velikim pritiskom, kao i drugih na prvim linijama, te građana koji se prilagođavaju novim mjerama. Ali, volio bih da su vlasti imale bolju koordinaciju, da su govorili jednim glasom po pitanju odgovora u zdravstvenom i ekonomskom sektoru, te da su ranije reagovali u područjima poput podrške učenicima ili nabavci vakcina. Ono što je bitno sada je da se radi naporno i zajednički, na svim nivoima, jer je borba daleko od kraja. A, oporavak treba uključivati sve, posebno one koji su često zanemareni, poput žena ili mladih.

Kako ocjenjujete stanje u bh. pravosuđu? Koje su prema vama potrebne reforme i na kojim zakonima i izmjenama posebno treba insistirati?

Moja ocjena je ista kao i ocjena OSCE-a, EU i velikog broja bh. građana – nije dovoljno dobro. Pravosudni sistem se na kraju dana ocjenjuje na osnovu njegovih rezultata, a toga je bilo malo, skoro nikako u borbi protiv organizovanog kriminala i ozbiljne korupcije. Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi su ovdje da pomognu, ali je ključni sastojak uvijek politička volja. U smislu specifičnih prioriteta, 14 prioriteta EU su jasna i konačna lista, uključujući i naredne korake po pitanju sukoba interesa, amandmana Zakona o VSTV-u i snažnijih mjera za jačanje integriteta, te poboljšanja Zakona o javnim nabavkama. Sve su to koraci u pravom smjeru i ka cilju da ovo bude zemlja u kojoj niko nije iznad zakona.

Ujedinjeno Kraljevstvo snažno vjeruje u NATO

Mnogi ističu da je članstvo BiH u NATO savezu ključno i neophodno. Koje je Vaše mišljenje i koliko je BiH zaista blizu članstva?

Ujedinjeno Kraljevstvo snažno vjeruje u NATO, kao savez partnera sa sličnim razmišljanjima, predanih miru i borbi protiv pojava sigurnosnih izazova poput cyber prijetnji i dezinformacije. Kao što je pokazano primjerom susjeda u regionu, Sjeverne Makedonije, vrata za članstvo su otvorena. Ali, zemlja treba da bude spremna da preuzme odgovornosti koje dolaze sa članstvom, sprovesti reforme koje pripremaju Oružane snage i druge ključne institucije za te odgovornosti. U slučaju BiH, na tom smo mjestu sada – potrebno je implementirati program reformi. Bliska saradnja sa NATO-om je na dobrobit svih i nikome nije prijetnja.

Koji je prema Vašem mišljenju najveći problem bh. društva i koji je to put da se on riješi?

To je važno pitanje, koje često pitam građane BiH. To uključuje razgovore sa mladim, preciznije – građanima koji su potrebni BiH da ostanu ovdje i budu uspješni u budućnosti. Bilo bi dobro da ih politički lideri pažljivo poslušaju. Od njih čujem da su prioriteti bolji pristup ekonomskim prilikama (nevezano za pripadnost političkoj stranci), kvalitetno zdravstvo i obrazovanje, značajna borba protiv korupcije, pravičniji proces glasanja i poboljšanje javnih usluga. Također, žele vidjeti i bolju zaštitu prirodnih resursa BiH i stvarnu borbu protiv zagađenja. Rad na ovim reformama može dovesti do toga da će više ljudi željeti da ostanu i budu uspješni ovdje u BiH.

NA VRH

Podijeli članak na