MAGLAJ

Dvije godine od otvorenja džamije Kuršumlije: Jedinstvenost i ljepota kakve nema nadaleko

Ono na šta je graditelj posebno mislio je njena akustičnost

N. Bradarić

Navršile su se dvije godine od završetka obnove i restauracije Jusuf-pašine džamije - Kuršumlije u Maglaju, kako je mnogi nazivaju, bisera osmanske arhitekture i jedne od najljepših potkupolnih džamija u BiH.

Ime je dobila po kuršumu, odnosno olovu, jer je njime bila i pokrivena. Vjerovatno ni sam vakif Jusuf-paša Budimlija ili Maglajac nije bio svjestan značaja i poruke koja je ostavljena ovim velikim zdanjem.

Glavni graditelj

Tačan datum gradnje se ne zna. Pretpostavlja se da je građena između 1535. i 1563. godine, kada se spominje njen vakuf, pa bi se moglo računati da je neku godinu iza toga džamija već bila sagrađena.

Dosta elemenata čini džamiju jedinstvenom, ne samo u Maglaju, Bosni i Hercegovini nego i u svijetu. Ona potječe iz tzv. ranog stambolskog perioda klasične arhitekture, iz vremena mimara Sinana, koji je napravio najljepše džamije u Istanbulu i Osmanskom carstvu. Vjerovatno je i ovdje neki njegov učenik bio glavni graditelj. Džamija je građena u vjerovanju da broj znači simbol, a simbol znači fenomen, tako da ona predstavlja značajan fenomen u islamskoj arhitekturi.

Ako se uporede dimenzije objekta s debljinom zidova, onda će se vidjeti da je tačno deset debljina zida njena širina i isto tolika je dužina. Ako se to pomnoži, dobit ćemo broj koji je bitan, broj 99 istih kvadrata. Broj 99 označava i isto toliko Božijih imena. I svi ostali elementi džamije su u brojevima. Ako brojimo stepenike koji vode od munare do šerefeta, vidjet ćemo da ima 12 visina i 128 stepenika.

Drugi važan faktor su kupola i tamburi ispod kupole, gdje se kubus, simbol Kabe, pretvorio u kupolu, u jedan kosmos, u jedan svijet, što je napravljeno upravo na ovoj džamiji. Džamija je pravljena od kamena i pokazuje graditeljsko umijeće i mogućnosti majstora s ovog područja. Korištene su četiri vrste kamena pješčara iz kamenoloma koji su se nalazili u neposrednoj blizini Maglaja.

Podrška donatora

Zidovi džamije govore da je zidana tačno prema antropološkim mjerama pa su tako klesani i kameni blokovi. Majstori koji su klesali kamen imali su modele, za koji pravac, red, ugao te koja veličina i visina mora biti zastupljena da bi se došlo do nečega. Visina i vitkost munare ima paralelu u vertikali vitkih stubova trijema. Tako je postignut jedan sklad, harmonija, koja je u Maglaju pojačana vertikalama okolnih brda i horizontalnim tokom rijeke Bosne te ravnice na drugoj obali. Unutrašnjost džamije je vrijedna i zanimljiva.

Ono na šta je graditelj posebno mislio je njena akustičnost. S minbera se zvuk govora ravnomjerno rasprostire po velikoj prostoriji i glas dopre do svakog ravnomjerno.

Tokom agresije na BiH džamija je bila teško oštećena, ali je, zahvaljujući švedskoj fondaciji “Kulturno nasljeđe bez granica”, odmah nakon rata počela njena sanacija i konzervacija. Švedska SIDA izdvojila je milion KM za obnovu kupole, šerefeta te zamjenu oštećenog stuba, a nakon toga Općina Maglaj i vlade Federacije i ZDK uložile su oko 320.000 KM u daljnju obnovu. Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj - TIKA uložila je nešto više od milion KM u treću i četvrtu fazu restauracije i konzervacije na zaštiti i očuvanju ovog nacionalnog spomenika kulture nulte kategorije.

Više o:

Maglaj Džamija
NA VRH

Komentari

Podijeli članak na