Poznato je da je visoki predstavnik Valentin Incko manje-više bio prisiljen na pasivnost zbog neslaganja zapadnih članova PIC-a o sudbini i ulozi OHR-a otkad je 2007. postalo jasno da je plan o zatvaranju OHR-a preko noći propao.

U tom smislu dogovor, prije svega Berlina i Vašingtona, o imenovanju Kristijana Šmita stvara preduslove za svojevrsno oživljavanje institucije Ureda visokog predstavnika (OHR), kaže za NAP politički analitičar Bodo Veber.

-Šmit neće biti ni Ešdaun, ni Švarc- Šiling, ni Incko. Ešdaun neće biti, jer je prošlo vrijeme kad je OHR bio vodeća institucija međunarodne zajednice, i neće se vraćati. Švarc-Šilling neće biti, jer ne dolazi sa mandatom da se OHR preko noći zatvara, a Incko neće biti, jer je prošlo vrijeme dubinskog neslaganja zapadnih članova PIC-a. Vjerujem da Šmitu tek predstoji da iznova definiše svoju ulogu i ulogu svog ureda, što se, vjerujem, odnosi, prije svega, na pitanje odnosa prema podjeli rada između OHR-a i drugih međunarodnih aktera, prije svega prema Delegaciji EU/specijalnom predstavniku, te na pitanje budućnosti korištenja bonskih ovlasti - ističe Veber.

Usto, dodaje, ne manje važno, novi visoki predstavnik može i mora djelovati proaktivno na stvaranju zajedničke, dugoročne, sveobuhvatne strategije prema BiH, prvo EU, te šireg Zapada.

-On to može učiniti putem svog utjecaja u političkom Berlinu - navodi Veber.

O tome da Šmit dolazi u vremenu unutrašnjih tenzija u BiH, ali i onih na međunarodnom nivou, Veber kaže: "Te tenzije su rezultat dugogodišnjeg odsustva strateške politike EU i SAD-a, odnosno Zapada, kako prema BiH, tako i prema široj regiji. U tom smislu te tenzije će u isto vrijeme usložiti rad Šmita i od toga će ovisiti koliko će mu biti pruženo nove šanse, jer zbog tih tenzija, uključujući razne non-papere, trenutno se u zapadnim prijestonicama posvećuje neobična pažnja regiji Zapadnog Balkana, koja dugo nije u žiži interesovanja."

- Šmit se devedesetih, tokom rata u BiH, kao mladi zastupnik angažirao za BiH, u vrijeme kad to u njegovoj stranci nije baš bilo popularno. U posljednje tri godine se iza kulisa intenzivno angažirao protiv opasnog guranja ideje razmjene teritorija u pregovorima Kosovo - Srbija, i to protiv politike dva predsjednika. Priča oko navodne bliskosti Šmita Zagrebu se pojavila u bh. medijima u kontekstu iznenadnog curenja informacije o njegovoj kandidaturi, u vrijeme kad je on bio relativno nepoznata ličnost, kako za širu javnost, tako i za medije u BiH. Koliko ta bliskost hrvatskoj vladajućoj politici je stvarna ili izmišljena, na to bi Šmit najbolje trebao sam odgovoriti i treba odgovoriti. Vjerujem da će to učiniti čim stupi na dužnost – navodi Veber.

Upitan hoće li Šmit prekinuti praksu kafanskih dogovora i jačati institucije države BiH, Veber pojašnjava: "Njemačka vlada se napokon jasno i principijelno pozicionirala prema pregovorima koje vode predstavnici EU i SAD-a u BiH, tj. o reformi izbornog sistema. A taj princip glasi da eventualni sporazum ne smije uključiti produbljivanje postojećih etničkih podjela. Usto, zvanični Berlin poprilično jasno stavlja do znanja da ne vjeruje da je takozvani princip o "legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda", koji je izmislio i gura HDZ BiH, u skladu s demokratskim principima koji bi trebali voditi pregovore. Vjerujem da će to pozicioniranje Berlina na neki način voditi Šmita."