SUD U HAGU

Izricanje presude Mladiću počinje u 15 sati: 2017. godine proglašen je krivim za deset od 11 tačaka optužnice

Jedina tačka optužnice za koju Mladić nije proglašen krivim jeste ona za genocid u šest općina, zbog čega su žrtve ogorčene

Mladić: Uhapšen 26. maja 2011. godine. MMKS

A. J. / Birn

8.6.2021

Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) danas će izreći konačnu presudu bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, nepravosnažno osuđenom na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.

Presudi će danas u Mehanizmu, zbog pandemije koronavirusa, prisustvovati 80 novinara iz BiH i drugih zemalja, što je manje u odnosu na ranije presude, kazala je u svom obraćanju jučer, 7. juna, glasnogovornica Helena Eglston (Eggleston). Izricanje će početi u 15 sati, a odlukom Mehanizma prenos će kasniti 30 minuta, pojasnila je Eglston.

Ona nije željela komentarisati Mladićevo zdravstveno stanje, niti prejudicirati da li će presudu pratiti u sudnici, a ranije je najavljeno da njegovi advokati Dragan Ivetić i Branko Lukić neće doći, te da će ga zastupati pravna savjetnica Peta-Luis Begot (Peta-Louise Bagott).

Eglston je kazala da očekuje da iznošenje presude traje oko sat vremena.


Genocidna namjera

Udruženja žrtava će presudu pratiti iz posebnih prostorija u Mehanizmu.


Današnju presudu izreći će sudije Pricka Matimba Nijambe (Prisca Nyambe), Aminata Luis Runeni Engum (Aminatta Lois Runeni N’gum), Sejmur Panton (Seymour), Elizabet Ibanda-Nahamija (Elizabeth Ibanda-Nahamya) i novoimenovani sudija Mustafa El-Baj (Mustapha El Baaj), nakon gotovo deset godina od Mladićevog hapšenja.


Prvostepeno vijeće Tribunala u Hagu je 22. novembra 2017. Mladića osudilo na kaznu doživotnog zatvora nakon što je zaključeno da je kriv za deset od 11 tačaka optužnice za genocid u Srebrenici 1995., zločine protiv čovječnosti u 15 bh. općina, progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.


Jedina tačka optužnice za koju Mladić nije proglašen krivim jeste ona za genocid u šest općina, zbog čega su žrtve ogorčene, a prilikom obrazlaganja tog dijela odluke je navedeno da iako je “veliki broj Bošnjaka i Hrvata ubijen ili su im nanijete teške povrede”, Vijeće je, međutim, zaključilo da oni nisu činili “značajan dio” tih etničkih grupa u općinama, te da, stoga, nije ispunjen taj uslov za krivično djelo genocida.


Na ovu presudu u avgustu prošle godine žalbu su izjavile obje strane u postupku, dok je u intervjuu za BIRN BiH glavni tužilac MMKS-a Serž Bramerc (Serge Brammertz), govoreći o šansama da Mladić bude osuđen za genocid u općinama 1992. godine, kazao da je Tužilaštvo oduvijek imalo tezu da je sve ono što se događalo u drugim općinama, prije genocida u Srebrenici, bio početak genocida, te je mišljenja je da genocidna namjera već bila prisutna kada je Mladić naredio masovno etničko čišćenje i istrebljenje u ovim općinama.

U bjekstvu bio 16 godina, uhapšen u Lazarevu

Iako optužen već 1995., Mladić je u bjekstvu bio 16 godina.


Prema dostupnim podacima, Mladić se 1997. godine odselio u Srbiju s nekoliko visokorangiranih oficira VRS-a. Do 2003. godine bio je pod zaštitom srbijanske vojske. Nakon što su beogradske vlasti usvojile Zakon o saradnji s Haškim tribunalom, Mladić se i dalje skrivao uz pomoć male grupe prijatelja i, u posljednjim godinama, porodice.


Pripadnici specijalne jedinice policije Srbije uhapsili su Mladića 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo (Srbija). Odmah je izručen u Haag i suđenje mu je počelo godinu kasnije.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.