ŠTETOČINE

Invazija gusjenica u Hercegovini, cijela područja opustošena

Ovo je period u kojem smo bespomoćni i ne smijemo dozvoliti da se ovo desi i dogodine, kaže Petijević

P. Mucović

Rastinje u okolini Trebinja pustoše gubari, a najezdu štetočine ovolikih razmjera ne pamte ni oni najstariji mještani.

Gusjenice koje padaju s potpuno ogoljenih grana drveća - u vrijeme kada bi trebalo da je na njima bujna zelena masa - uobičajeni su prizori ovih dana na područjima koje je gubar već opustošio.

Potraga za hranom

Jovana Petijević, rukovodilac Službe za uzgoj i zaštitu u Centru za gazdovanjem kršom Trebinje, kaže da je najteže stanje u selima Trebinjske šume, zatim na području Jasena i Mosko, ima ga i na Zubcima a, još uvijek neznatno, i u podnožju Klobuka.

S opustošenog područja gubar se kreće dalje u potrazi za hranom, u prvom redu hrastom meduncem, pa je registrirano i pomjeranje štetočine od područja Tvrdoša prema Kličanju i dalje prema Trebinjskim brdima.

- Gubar brsti list, doslovce cijelu zelenu materiju s drveta pojede. Hrast medunac mu je poslastica i zato područja gdje ga najviše ima danas izgledaju tako ogoljeno. Zatim je prešao na klen. Nakon toga je napadao čak i draču, koja je najdominantnija na našem području. Potom i voćkarice na privatnim posjedima, čak i divlje voćkarice. Jasen mu ostaje za kraj ako ne bude više imao izbora jer se u principu na ovoj vrsti rijetko pojavljuje - pojašnjava Petijević.

Pojava neuobičajeno velike koncentracije gubara na rastinju uočena je još prije više od mjesec. Od tada nadležni u Centru za gazdovanje kršom prate stanje na terenu i izvještavaju direkciju „Šuma Srpske“ kako bi zajednički planirali aktivnosti na suzbijanju štetočine i zaštiti šuma. Gusjenica je aktivirana i u ovoj fazi razvoja štetočine nije moguće učiniti više.

Ima li štete

- Ovo je period u kojem smo mi bukvalno bespomoćni. Jedino što možemo da učinimo je monitoring, praćenje situacije s razvojem gubara na površinama, koje su zahvaćene najezdom kako bi do septembra donijeli najbolju odluku – šta konkretno da preduzmemo - ističe Petijević.

Dodaje da najezda ne bi trebalo da uzrokuje trajne štete na pogođenom području, poput sušenja cijelih stabala.

- Pošto je ostala bez lišća i onemogućena joj je fotosinteza, biljka boluje i gubi na prirastu drvne mase, a što se tiče voćkarica, one gube na urodu. Ne bi trebalo da ostavi neke veće posljedice ove godine. Ali ne smijemo dozvoliti da se ekspanzija gubara ponovi dogodine, moramo djelovati određenim metodama kako bi spriječili gradaciju - napominje Petijević.

Najesen će, ističe Petijević, vjerovatno, biti preduzete mjere uništavanje jaja ovog insekta mehaničkim uklanjanjem i hemijskim tretiranjem.

Za rastinje najštetnija faza gusjenice je na izmaku. Kad bude u fazi leptira, visoka koncentracija ovog insekta bit će najvidljivija oko javne rasvjete i drugih izvora svjetlosti na područjima zahvaćenim najezdom.

Naša sagovornica kaže da je riječ o prirodnom fenomenu, na koji nije moguće utjecati i kojem nije lako sa sigurnošću utvrditi uzroke.

NA VRH

Komentari

Podijeli članak na