POSJETA HRVATSKOJ

Hutba reisa Kavazovića u Zagrebu: Previše je zla, nepovjerenja i zaziranja u našoj prošlosti da bismo bili inertni i lijeni

Musliman je muslimanu brat, kako nas je učio Vjerovjesnik, ali musliman je u isti mah i susjed u ulici i kvartu u kojima živi, kazao je reis Kavazović

E. T.

U okviru posjete Mešihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović kazivao je danas hutbu u Zagrebačkoj džamiji.

Reis-l-ulema Kavazović je u hutbi govorio o čovjekovoj prirodi, fitretu - prirodnoj vjeri u kojoj se rađa, ali i iskušenjima koja ga prate u životu. Ta mnoga iskušenja prevazilaze se upravo kroz strpljenje, oslanjanje na Allaha, ali i podršku jednih drugima.

- Bratstvo među ljudima se kuje u zajednici. Musliman je muslimanu brat, kako nas je učio Vjerovjesnik, ali musliman je u isti mah i susjed u ulici i kvartu u kojima živi, on je stanovnik grada i države kojima pripada. Naše življenje i ponašanje u zajednici mora biti prožeto duhom vjere, koja poziva na univerzalno bratstvo među ljudima. Vjerovjesnik je stoga naglašavao važnost društvenih odnosa, odgajajući muslimane tako da razumiju važnost međusobnog ophođenja i ponašanja u zajednici ljudi. Musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku sigurni ljudi, govorio je Poslanik, a. s. Ogledalo svakog od nas su njegova porodica, komšiluk i zajednica. Kako ćemo prepoznati dobra i čestita muslimana I muslimanku ako ne po njegovom odnosu prema supruzi I djeci, prema komšiji I džematliji. Dobar musliman i muslimanka brinu o svojoj porodici, podižu je, ulaže u odgoj i obrazovanje svoje djece, sve dok ne postanu dobri i vrijedni članovi zajednice. Vjerovjesnik, a.s., govorio je: Najbolji među vama je onaj koji je plemenit prema svojoj porodici, a ja sam od vas najplemenitiji prema svojoj porodici. Svoju suprugu poštuje onaj koji je plemenit među vama, a ponižava je samo onaj koji je zlikovac. (Ibn Asakir) - kazao je reisu-l-ulema.

Naša vjera i kultura ustanovile su vakuf

Podsjetio da je slične izreke Vjerovjesnik izrekao i o komšiji i zajednici, džematu, naglašavajući uvijek važnost očuvanja komšijskih odnosa i služenja u korist zajednice muslimana.

- Naša vjera i kultura ustanovile su vakuf, kao trajno dobro u korist zajednice, njenih različitih potreba, zarad njena napretka i razvoja. I ovo zdanje, ova džamija, nastala je na ideji brige o zajednici koja se pretvorila u trajno dobro, koje će, s Božijom pomoći, trajati stoljećima, na radost I nas živih I onih koji su preselili na bolji svijet... Čovjek na dunjaluku ne može opstati sam, u svom zatvorenom svijetu. Kako to ne može pojedinac ne mogu ni grupa, rod, pleme ili narod. Sve što je čovjek postigao tokom povijesti postigao je u otvorenoj zajednici, zajedno s drugima. Stoga, moramo zagovarati otvorenost i tražiti od drugih da budu otvoreni za nas - kazao je reisu-l-ulema.

Govoreći o poziciji muslimana u Evropi, istakao je kako je ponosan na zajednicu muslimana u Hrvatskoj i na ostvarenja koja je postigla.

- Desetljeća napornog rada, zalaganja i ulaganja znanja i sredstava donijela su plodove. Danas su tako primjetni trag i utjecaj velikih dobrotvora zajednice: rahmetli Salema Šabića, poštovanog muftije Šefke Omerbašića, gospodina Plićanića, gospodina Srebrenikovića i mnogih drugih. I sadašnja generacija muslimana u Hrvatskoj nastoji u svojoj otvorenosti i plemenitosti unaprijediti, prije svega, odnose među ljudima, ali i materijalno i infrastrukturno ojačati zajednicu u mnogim gradovima: Sisku, Osijeku, Dubrovniku, Puli i Splitu. Poduhvati su to za ponos. Sudbina nas evropskih muslimana je ista. Živimo i radimo na ovom kopnu što se Evropom zove i dijelimo sve njene brige, uspone i padove. Trebamo i moramo brinuti jedni o drugima. Niko nam nije ni bliži ni preči od ljudi s kojima živimo - kazao je reisu-l-ulema.

Naša ruka je ispružena i naš poziv je otvoren

Ovom prilikom pozvao je sve muslimane u Evropi na važnu obavezu:

- Da zajedno s našom braćom i prijateljima, kršćanima i jevrejima, gradimo zajednički dom koji će biti prostran za sve Ibrahimove, a.s., potomke; da zajedno gradimo civilizaciju čiji će korijeni biti judeo-kršćansko-islamski, kao novu nadu za ljudski rod. To je nada za koju su živjeli naši preci i nada u kojoj ćemo živjeti i mi i za ovu ideju se boriti. Naša ruka je ispružena i naš poziv je otvoren. Previše je zla, nepovjerenja i zaziranja u našoj prošlosti da bismo bili inertni i lijeni. Vrijeme je da postanemo združeni I poduzetni u zajedničkim naporima da naša budućnost i budućnost onih koji dolaze za nama bude mirnija, svjetlija i prosperitetnija - poručio je reisu-l-ulema.

Na kraju hutbe proučio je dovu u kojoj je, između ostaloga, zamolio Uzvišenog Allaha, dž. š. da ova generacija ostane upamćena po malim koracima koji će utrti velike staze za sve ljude. 

NA VRH

Podijeli članak na