RADNA GRUPA ZA BIH

Od Šmita zatraženo da iskoristi bonske ovlasti i omogući žrtvama da obilježe mjesta stradanja

Uz korištenje bonskih ovlasti, vjerujemo da će zaštićena nacionalna spomen mjesta kojima se priznaju progon i patnja žrtva genocida uskoro postati realnost u BiH, rekao Petigru

Al. B.

Dejvid Petigru

Foto: A. Bajramović


U entitetu RS osuđeni zločinci se glorificiraju, dok se preživjelima zabranjuje postavljanje spomen obilježja žrtvama, upozoravaju u otvorenom pismu visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt) intelektualci iz SAD, Velike Britanije i BiH, okupljeni u Radnu grupu za BiH, te predstavnici udruženja porodica žrtava i žrtve ratnih zločina u BiH.

Oni pozivaju visokog predstavnika da iskoristi bonske ovlasti i omogući preživjelima da obilježe mjesta stradanja, te ističu da je ključno za vladavinu prava i pomirenje, braniti ljudsko pravo na istinu i ljudsko pravo na memorijalizaciju.

- Uz korištenje bonskih ovlasti, vjerujemo da će zaštićena nacionalna spomen mjesta kojima se priznaju progon i patnja žrtva genocida uskoro postati realnost u BiH – kazao nam je Dejvid Petigru (David Pettigrew), profesor na Univerzitetu Southern Connecticut i jedan od inicijatora.

U pismu se navode primjeri uskraćivanja prava žrtvama, koji su prisutni u svim dijelovima RS. Preživjelima iz koncentracionog logora Omarska kod Prijedora se ne dozvoljava postavljanje spomen – obilježja, već im je omogućeno samo okupljanje u trajanju od nekoliko sati, jedan dan u godini, kako bi održali komemorativne govore i položili cvijeće pred zloglasnom „bijelom kućom“. U obližnjem Prijedoru postoji spomenik borcima bosanskih Srba, ali se tamo članovima porodica zabranjuje postavljanje spomen obilježja žrtvama, uključujući više od 100 djece koja su ubijena.

  • Petigru u barutnom magacinu

    Petigru u barutnom magacinu

    Foto: A. Bajramović


- Svjedočio sam brutalnom mučenju, pa čak i ubijanju članova moje porodice, uključujući oba moja brata, od kojih se jedan još uvijek vodi kao nestali tako da nisam imao izbora nego da postanem jak i hrabar. Dovoljno jak da svoj život posvetim traženju pravde za moju braću i sve nevine duše. Sljedeće godine obilježava se 30. godišnjica sjećanja, a ja još uvijek sanjam o spomen mjestu koje će priznati našu patnju – navodi Mirsad Čaušević, preživjeli iz logora Omarska i Manjača.

U pismu se podsjeća da se porodicama žrtava ne dozvoljava ni osnivanje spomen muzeja u Barutnom magacinu kod Kalinovika, dok na ulazu u grad posjetioce dočekuje mural generala Mladića. Apelu da se Barutnom magacinu da status zaštićenog spomen mjesta pridružio se i predsjednik udruženja „Istina - Kalinovik '92“, Samir Vranović.

Opisana su i druga stratišta, poput Keraterma i Trnopolja kod Prijedora, živih lomača u Pionirskoj ulici i Bikavcu u Višegradu, raznim lokacijama u Foči, ali i Koštana bolnica u Stocu, kao i primjeri gdje se, spomenicima, muralima i na druge načine slavi genocid i veličaju ratni zločinci.

- 30 godina kasnije, nova generacija u BiH ili ne zna ništa o ovim mjestima ili im je rečeno da nikakvi zločini nisu počinjeni na tom mjestu. Potrebno je da prepoznamo važnost ovih mjesta tako što ćemo ih označiti kao nacionalna spomen mjesta kako bismo odali počast žrtvama, ispoštovali istinu i izgradili budućnost na osnovu stvarnosti naše ratne prošlosti – kaže dr. Esad Boškailo, vanredni profesor Medicinskog fakulteta u Feniksu, također jedan od potpisnika pisma.

  • Petigru u Omarkoj

    Petigru u Omarkoj

    Foto: A. Bajramović


Veličanje ratnih zločinaca, slavljenje njihovih zločina i zabranjivanje spomen obilježja za žrtve u RS se mogu posmatrati kao strategija zastrašivanja i ponovne traumatizacije preživjelih kako bi se spriječio njihov povratak u domove i zajednice iz kojih su protjerani, upozoreno je.

- Na taj način, RS nastavlja s provođenjem svojih osnivačkih nastojanja, započetih 1992. godine, da se ostvari etnička homogenost. Gnusnih nastojanja koja su presuđena kao genocid i zločini protiv čovječnosti. Takve prakse predstavljaju kršenje Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma kojim se osigurava pravo na povratak – navodi se u pismu.

S obzirom da glorificiranje ratnih zločinaca i slavljenje genocida pokazuje da bi se zlodjela mogla ponoviti ovo pitanje je od najveće hitnosti, navode potpisnici, uz poziv Šmitu da iskoristi svoje ovlasti i podrži preživjele u njihovim nastojanjima da se uspostave spomen mjesta, na način kako je, kroz četiri odluke visokih predstavnika, uspostavljen Memorijalni centar Srebrenica.

Uz nekoliko profesora, advokata i javnih ličnosti u SAD, podršku inicijativi dali su i predstavnici Bosansko-američkog instituta za istraživanje genocida, Kruga 99, preživjele žrtve i udruženja žrtava iz BiH i drugi.

NA VRH

Podijeli članak na